TALIJANSKU premijerku Giorgiju Meloni primio je danas u Ujedinjenim Arapskim Emiratima predsjednik Mohamed ben Zajed al-Nahjan, tijekom treće i posljednje etape njezine turneje po Zaljevu u jeku regionalnog rata. „Sastanak se usredotočio na izglede sukoba i uvjete potrebne za prekid neprijateljstava, počevši od potrebe da se zajamči sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu“, objavio je ured talijanske premijerke u priopćenju.

Ranije danas, talijanska čelnica sastala se u Dohi s katarskim emirom, s kojim je razgovarala o energetskoj krizi uzrokovanoj ratom na Bliskom istoku.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Italija, koja uvelike ovisi o uvozu energije, s rastućom zabrinutošću prati porast globalnih cijena nafte i plina. U Dohi je Meloni potvrdila da je njezina zemlja spremna "doprinijeti obnovi katarske energetske infrastrukture, koja je bitna za globalnu energetsku sigurnost", prema njezinom uredu.

Zahvalila na pomoći u evakuaciji talijanskih građana

Također je "zahvalila emiru na pomoći u evakuaciji mnogih talijanskih građana, uključujući turiste u tranzitu, koji su željeli napustiti Katar na početku sukoba".

Obje strane naglasile su potrebu "davanja prioriteta diplomaciji kako bi se obuzdala trenutna kriza na Bliskom istoku i njezine posljedice na energetske i opskrbne lance te očuvala energetska sigurnost u regiji", navodi se u izjavi emirove palače.

Meloni je započela turneju jučer u Rijadu, gdje se sastala s prijestolonasljednikom i de facto vladarom kraljevstva, Mohamedom bin Salmanom. Njezin put u Zaljev, koji je svakodnevno meta iranskih napada dronovima i raketama u znak odmazde za američko-izraelsku ofenzivu na Teheran, nije bio najavljen.

Izvor iz talijanske vlade rekao je jučer da je Meloni prva čelnica države članice Europske unije ili NATO-a koja je posjetila Zaljev od početka rata 28. veljače, koji je uzdrmao tržište ugljikovodika i globalno gospodarstvo. Među europskim čelnicima, Meloni se smatra jednom od najbližih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je pozvao zemlje pogođene iranskom selektivnom blokadom Hormuškog tjesnaca da interveniraju.

Obično petina svjetske proizvodnje nafte, kao i ukapljenog prirodnog plina, prolazi kroz ovaj plovni put.