PET TJEDANA nakon početka rata između SAD-a, Izraela i Irana, dok se Amerikanci bore s rastućim cijenama goriva i prijetnjom veće inflacije, postaje sve jasnije tko u sukobu zarađuje "puno novca".

Dok je Bijela kuća suočena s kritikama da će rat podići cijene goriva, a Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social uvjeravao Amerikance da SAD kao najveći proizvođač nafte u svijetu zapravo profitira, dobit bilježe isključivo obrambeni izvođači i naftne kompanije, piše The Guardian.

Rast dionica vojne industrije

Američko ministarstvo obrane objavilo je u srijedu da će se Boeing pridružiti Lockheed Martinu u nastojanju da se utrostruči američka proizvodnja sustava za praćenje projektila, što je odmah podiglo cijenu dionica tog proizvođača zrakoplovne opreme.

Lockheed Martin, ključni obrambeni partner američke vlade, zabilježio je skok vrijednosti dionica od 25 % od početka godine.

Skok cijena nafte i goriva

Istovremeno, vrijednost američke nafte naglo je porasla jer Iran nastavlja blokadu Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi petina svjetske nafte i plina, a energetska infrastruktura na Bliskom istoku ostaje izložena napadima.

Cijena američke sirove nafte gotovo se udvostručila od početka sukoba, skočivši sa 65 na više od 110 dolara po barelu u mjesec dana.

Cijene goriva na benzinskim postajama pratile su taj trend i prvi put od 2022. godine premašile su 4 dolara po galonu.

Neočekivana dobit za naftne divove

Ovakav rast cijena bio je iznimno povoljan za američke naftne kompanije, čije su dionice snažno porasle od početka godine. Iako je ukupno američko tržište dionica u padu, dionice kompanija poput ExxonMobila, Shella i Chevrona skočile su za više od 20 %.

Prema izvješću tvrtke za istraživanje tržišta Rystad Energy, američki proizvođači nafte mogli bi ostvariti dodatna 63 milijarde dolara profita jer je cijena nafte prešla 100 dolara po barelu.

"Cijene nafte u ožujku bile su osjetno više nego što je itko od njih očekivao. Stoga je to u ovom trenutku svakako bio neočekivani dobitak za veliku većinu američkih energetskih kompanija", rekao je Leo Mariani, viši analitičar u Roth Capital Partnersu.

Usporedba s profitima iz 2022.

Posljednji put su naftne kompanije profitirale od cjenovnih šokova 2022. godine, nakon što je Rusija, veliki proizvođač nafte, napala Ukrajinu, što je izazvalo neizvjesnost na energetskim tržištima. Prosječne cijene goriva u SAD-u tada su dosegle rekordnih 5 dolara po galonu, dok je inflacija dosegla generacijski maksimum od 9 %.

Iako je to bilo bolno razdoblje za Amerikance, za odabranu manjinu bila je to prilika za golemu zaradu. Naftne i plinske kompanije koje kotiraju na burzi te su godine diljem svijeta ostvarile 916 milijardi dolara profita, što je više nego trostruko u usporedbi s prethodnim godinama.

Samo američke kompanije zaradile su 281 milijardu dolara u nekoliko mjeseci skoka cijena. Godine 2023. Chevron je najavio ogroman program otkupa dionica vrijedan 75 milijardi dolara, sedmerostruko više nego prethodne godine, nakon što su dionice kompanije u 2022. skočile za više od 50 %.

"Troškovi proizvodnje nisu porasli, nije bilo teže plasirati naftu na tržište, ali odjednom je cijena bila dvostruko viša", rekao je Gregor Semieniuk, docent javne politike i ekonomije na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu. "Kad je cijena 50 dolara po barelu, kompanije koje se bave naftom iz škriljevca jedva ostvaruju profit. Ali kad je cijena 100 dolara, razlika u profitu se višestruko povećava."

U istraživanju objavljenom u rujnu, Semieniuk i ekonomistica Isabella Weber otkrili su da je 50 % profita koje su američke naftne kompanije ostvarile 2022. godine raspodijeljeno najbogatijem 1 % Amerikanaca. Oko 1 % profita pripalo je Amerikancima iz donjih 50 % po raspodjeli bogatstva.

Ozbiljniji poremećaj od ruskog

Ekonomisti kažu da bi dobici od trenutnih cjenovnih šokova mogli biti i veći. Za razliku od 2022., sukob s Iranom oštetio je naftnu infrastrukturu na Bliskom istoku. Iako američke naftne kompanije imaju ulaganja u regiji, "mnoge veće kompanije vrlo su, vrlo dobro globalno diversificirane", rekao je Mariani.

"Puno više profitirate od viših cijena nego što gubite zbog izgubljene proizvodnje", dodao je. Čak i ako sukob završi, nejasno je koliko će vremena trebati da Bliski istok obnovi proizvodnju nafte na prijeratnu razinu.

"Ruska nafta 2022. zapravo nikad nije uklonjena s tržišta, samo je preraspoređena", rekao je Clay Seagle, viši suradnik u programu za energiju i klimatske promjene Centra za strateške i međunarodne studije. "Sada se suočavamo s puno ozbiljnijim poremećajem u opskrbi jer je nafta doista uklonjena s tržišta."

Posljedice za druge industrije

Seagle napominje da više cijene nafte nisu uvijek pobjeda za naftne kompanije. Dugotrajno visoke cijene mogle bi potaknuti potrošače i poduzeća na smanjenje potrošnje nafte, kao što su se SAD okrenule od korištenja nafte za proizvodnju električne energije nakon cjenovnih šokova 1970-ih. Ipak, naftna industrija je u puno boljoj poziciji od mnogih drugih koje ovise o nafti i plinu.

Cijena dizela, koji se koristi za pogon kamiona i zrakoplova, skočila je za 40 %. Dionice nekih zrakoplovnih kompanija, uključujući United i American Airlines, pale su za više od 15 % od početka godine. Sukob je također poremetio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG), ključnog za proizvodnju gnojiva, a time i za opskrbu hranom.

"Približavamo se razinama poremećaja kakve smo vidjeli 2022., a s time i profitima kakve smo tada vidjeli", rekao je Semieniuk. "Ako ovo potraje, nadmašit će te razine."