GORIVO je od ponoći ponovno skuplje. Litra benzina porasla je za četiri centa i sada stoji 1,66 eura, dok je litra dizela skuplja za 12 centi i prodaje se po 1,85 eura. Najviše je poskupio plavi dizel, za 17 centi, te mu nova cijena iznosi 1,36 eura. Odluku o novim cijenama, koje će vrijediti dva tjedna, Vlada je donijela na jučerašnjoj telefonskoj sjednici, piše HRT.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Državni tajnik: Bez intervencije Vlade dizel bi bio preko dva eura

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar izjavio je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da kod plavog dizela ima najmanje prostora za reakciju. Potvrdio je kako bi litra dizela stajala više od dva eura da nije bilo Vladine mjere.

"Ako kompariramo cijene u RH s državama u okruženju, onda možemo reći da nemamo najjeftinije cijene, ali smo među onima čije su cijene goriva najjeftinije", ustvrdio je Špehar. Primijetio je i da jutros na benzinskim postajama nije bilo gužvi, koje su inače uobičajene dan prije poskupljenja.

Pojasnio je da se regulacija odnosi na cijene u naseljenim mjestima, dok je na autocestama na snazi tržišna cijena. "Te cijene jesu veće. One se slobodno formiraju, međutim i dalje jamče svima nama da ima dovoljno goriva za sve", rekao je Špehar.

Tko je najviše na udaru?

Ivan Brodić, urednik portala Energypress, smatra da su dvije skupine relativno loše prošle s novom regulacijom. "Prvo su mali distributeri naftnih derivata. Čujem da će u sljedećim odlukama biti nekakve politike koje će im pomoći.

Međutim, oni ovakve stvari i ovakva limitiranja cijena relativno lošije podnose zbog niza razloga. To zapravo nije dobro za tržište, zbog toga što ako takvi distributeri napuste tržište, onda će se dogoditi nekakvi oligopoli i duopoli velikih kompanija", kazao je Brodić.

"Druga grupa su poljoprivrednici, ne samo zbog plavog dizela, nego i onoga što se očekuje. Ako se ova situacija u Hormuškom tjesnacu nastavi, na njih onda reperkusije neće biti samo u energetskom smislu, znači u smislu derivata, nego i u smislu cijena umjetnih gnojiva", rekao je Brodić.

Pojasnio je da kroz Hormuški tjesnac, osim nafte i plina, prolaze i sirovine za umjetna gnojiva. "Bojim se da ako se cijela situacija nastavi, da poljoprivrednicima neće biti dobro", dodao je.

Opskrba je stabilna

Špehar je naglasio da je situacija s opskrbom plavim dizelom stabilna i da ga ima dovoljno, objasnivši da je riječ o običnom dizelu obojenom u plavo na koji se ne primjenjuje trošarina.

"Pojedinim preprodavateljima je situacija dosta otežana. Nemaju više neku računicu opskrbljivati plavim dizelom tržište. Pojedini preprodavatelji su prestali prodavati. No naš najveći preprodavatelj, tj. najveći opskrbljivač tržišta i proizvođač, ima dovoljno robe", kazao je.

Unatoč situaciji u Hormuškom tjesnacu, Špehar tvrdi da nafte za Hrvatsku ima i da još nema razloga za zabrinutost. "Sve informacije koje u ministarstvu dobijemo pokazuju da je nafta kupljena i osigurana za preradu.

Različiti načini formiranja cijena

Jednako tako, imamo Rafineriju u Rijeci koja prerađuje tu naftu, dapače, radi sad nakon modernizacije i povećanim kapacitetom. Tako da sigurnost opskrbe kupaca u Republici Hrvatskoj je nesporna, ali ne samo i u Republici Hrvatskoj, već na regionalnom tržištu", rekao je Špehar.

Ivan Brodić pojasnio je da države različito izračunavaju cijenu goriva. Na sjeveru Europe cijene su uvijek bile znatno više. "U Hrvatskoj i na Mediteranu, pa i dijelu srednje Europe, cijene se formiraju temeljem tzv. mediteranskog tržišta, tj. temeljem prosjeka cijena trgovine derivata u velikim mediteranskim lukama", kazao je.

"Na sjeveru Europe više ili manje sve zemlje vežu cijenu naftnih derivata na cijenu sirovine, odnosno sirove nafte", dodao je Brodić.