POVJESNIČAR Tvrtko Jakovina gostovao je na N1, gdje je komentirao odnos između NATO-a i Donalda Trumpa u kontekstu novih izjava glavnog tajnika Marka Ruttea.

Pitali su ga kako komentira najnovije izjave Marka Ruttea u kontekstu odnosa moći između NATO-a i Donalda Trumpa. "Mislim da postoje i načini koji bi bili primjereniji nekome tko je bio na čelu jedne od najuspješnijih zemalja u povijesti, sigurno zapadnoga svijeta, i netko tko je sada na ovako važnoj funkciji, da postoje mekši načini i jednako pristojni načini, ako mu je već do toga stalo, da čak i ovakvog američkog predsjednika zadovolji", odgovorio je.

Jakovina kaže kako Rutte za sebe nije izgradio pozitivan imidž s ovakvim pristupom, iako su neki, naročito na početku komuniciranja novog glavnog tajnika, govorili da on sa SAD-om kupuje vrijeme te da je sebe žrtvovao kao "onaj tip političara" koji treba naprosto omogućiti da se europske zemlje dozovu same sebi ili dozovu pameti i onda uspiju organizirati, pripremiti za novo doba o kojem govori.

"Nisam siguran da će Trump komunikaciju nagraditi na adekvatan način"

"A u tom međutrenutku razgovara s američkim predsjednikom onako kako može zamisliti da američki predsjednik želi čuti. Jedno vrijeme su mnogi željeli razgovarati na taj način ili smatrali da se s predsjednikom Trumpom upravo na ovakav način treba razgovarati", kaže Jakovina. Ipak, Jakovina smatra da takav način komuniciranja s američkim predsjednikom možda neće polučiti rezultate.

"Nisam siguran da će američki predsjednik to nagraditi na adekvatan način. Nisam siguran da on funkcionira na takav način. On je konačno i u razgovoru s glavnim tajnikom NATO saveza rekao nešto slično. Sve je ovo krenulo s vašim odbijanjem Grenlanda ili reakcijom koja je bila na traženje Grenlanda.

Na to je onda glavni tajnik NATO-a bio spreman priznati da je ruska i kineska, doduše nevidljiva, nepostojeća, još neostvarena prijetnja Sjevernoj morskoj kapi stvarna i da se tu treba raditi zajedno između Danske, SAD-a i NATO saveza oko "Arktičkog stražara" koji će to za nekakvu budućnost riješiti", rekao je.

"Mi ne znamo hoće li subotnji pregovori u Pakistanu doista nešto riješiti"

"Međutim, očito je predsjednik Trump pokazao da pamti i da ne voli ono što je sam rekao, ne voli gubitnike, pa onda valjda ne voli ni onu situaciju koja njega može staviti kao gubitnika, iako očito ni Grenland ni ovo drugo nije gotovo. Tako da ja nisam siguran koliko se na ovakav način stvari mogu uljepšati.

Možda je kupnja vremena. Mislim da bi to bilo najbenevolentnije, što se meni čini, s tim da je riječ o državama koje nisu u poziciji malih država, koje zaista nemaju ništa na stolu i nikakve adute, nego je riječ o supersilama, ili u europskom kontekstu supersilama, koje bi, ja mislim, trebale u ovakvom svijetu pokazati nešto malo više stamenosti ili nešto čvršću kičmu", dodao je.

"Mi smo u jednoj fazi svjetske povijesti sada da se ispituje, kupuje se vrijeme. Mi ne znamo hoće li subotnji pregovori u Pakistanu doista nešto riješiti, je li to možda trenutak u kojem će američki potpredsjednik za sebe izgraditi imidž kakvog dosad nije pokazao.

"Sjedinjene Države ne mogu bombardiranjem iznuditi promjenu režima"

Je li on netko tko će probati preuzeti MAGA bazu i vratiti se onome što su bila obećanja jedva prije godinu i pol dana u predizbornoj kampanji? Je li to ozbiljan udarac za one u administraciji, kao što je Marco Rubio, koji su podilazili američkom predsjedniku, koji su stali na njegovu stranu, koji su podržali njegove odluke...

Čak i u ovoj situaciji kad je izgledalo jasno, jer kad su sugestije eksperata, koliko se sada čuje, išle tome da Sjedinjene Države ne mogu bombardiranjem iznuditi promjenu režima", rekao je Jakovina. Osvrnuo se na kontekst globalnih promjena kojima svjedočimo, a koje su eskalirale američko-izraelskim napadom na Iran.

"Novo doba je došlo"

"Novo doba je došlo. Poznati bugarski politolog govorio je o dugom 20. stoljeću i mislim da je to vrlo primjenjivo zapravo na naše vrijeme. S Ericom Hobsbawmom se govorilo o kratkom 20. stoljeću do kraja Hladnog rata.

Tad je svijet ušao u liberalnu fazu optimizma itd. Ona je gotova, i možda možemo govoriti od 1918. do 2025. godine da je trajalo dugo 20. stoljeće, koje se transformiralo i sad smo došli do kraja jednog modela.", zaključio je povjesničar.