VANJSKOPOLITIČKI analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević komentirao je za RTL Danas situaciju na Bliskom Istoku i pregovore SAD-a i Irana koji se vode u Pakistanu.

Cijeli svijet, pa tako naravno i mi, sa strepnjom pratimo ove pregovore. Mislite li vi da je u ovom trenutku trajni mir uopće moguć?

Nedvojbeno je da većina ljudi želi da se postigne trajni mir, ali s obzirom na dosadašnje iskustvo, na činjenicu da je manje od godinu dana Amerika dvaput inicirala pregovore s Iranom, pa ih prekinula napadajući Iran, imajući to iskustvo na pameti, teško je biti optimist.

Isto tako, imajući na pameti činjenicu da su pregovaračke platforme zapravo disparatne, potpuno neusporedive jedna s drugom, možemo zaključiti, u najmanju ruku, da će pregovori biti teški.

Treće, zbog uobičajenog šarlatanstva, ne mogu drukčije reći, ili izravne namjere da se druga strana prevari, Izrael nije uključen u te pregovore, a Izrael je ključni igrač i zbog zahtjeva izraelskog premijera Netanyahua do tog rata je i došlo.

Četvrto, osim ovih izjava da je Amerika već pobijedila, i osim tvrdnji da američki vojni brodovi uklanjaju mine iz Hormuškog zaljeva, predsjednik Trump je iranskim pregovaračima u Islamabadu poručio da budu sretni što su živi, jer oni su živi samo zato da bi on s kim imao pregovarati.

U takvom kontekstu teško je vjerovati da pregovori mogu biti rezultat iskrenijih namjera obiju strana da postignu trajno rješenje.

A kako je moguće da je toliko stvari nejasno? Uključuje li primirje i Libanon i što je s Hormuškim tjesnacem? Je li on slobodan ili se prolaz plaća?

Iranska definicija je jednostavna: slobodan je za države koje su prijatelji Irana. Predsjednik Trump kaže da je slobodan, da je Amerika pobijedila, ali istodobno proziva države članice NATO saveza što same ne dođu i ne očiste taj prolaz. Tako da ja temeljem toga zaključujem da nije slobodan za prolaz.

Puno je zbrke oko cijele te priče. Od početka rata samo je 12 brodova prošlo kroz taj prolaz, a tisuću ih čeka.

Što je po vama ključni problem preko kojeg neće prijeći ni SAD ni Iran? Gdje je moguć, a gdje neće biti moguć kompromis?

Dva su zapravo ključna problema: to je pitanje obogaćivanja urana i pitanje ovog balističkog programa. Meni se čini da su obje te točke za Iran fiksirane i da ne žele od njih odustati.

Eventualno bi možda mogli pristati na neki međunarodni nadzor procesa obogaćivanja urana u zamjenu za ukidanje sankcija. I to je najveće iransko očekivanje, a sa američke strane se to uopće ne spominje. Dapače, američka strana spominje da su Iranci unaprijed pristali na to da će odustati od programa obogaćivanja urana.

Mnogo je kontradiktornih informacija i teško je odlučiti kojima od njih treba vjerovati. Ali mislim da je iskustvo pokazalo da kad premijer Netanyahu i predsjednik Trump prijete upotrebom sile, onda je veća vjerojatnost da će se njihove najave ostvariti nego kad najavljuju mir.

A hoće li NATO podleći Trumpovim pritiscima i poslati pomoć u osiguravanju prolaza kroz Hormuški tjesnac?

Ja mislim da bi NATO pogriješio ako bi to učinio bez prethodne rezolucije Vijeća sigurnosti.

Bez obzira na ovu izvanrednu situaciju?

Situacija je izvanredna, ali treba postaviti pitanje tko je izazvao tu izvanrednu situaciju. Donald Trump, neodgovornom odlukom da napadne Iran, koji je unaprijed izjavljivao da će blokirati promet kroz taj tjesnac ako bude napadnut.

Donald Trump za sudjelovanje u rješavanju problema koje je on sam izazvao poziva sve druge i proziva ih zbog toga što ne sudjeluju u njegovom osvajačkom ratu.

Ja želim podsjetiti da Povelja UN-a, Povelja NATO saveza i temeljni dokumenti EU-a izričito se suprotstavljaju agresivnim postupcima bilo koje zemlje, napadu bilo koje zemlje na bilo koju drugu zemlju, što uključuje i Ameriku.

U tom kontekstu, izjava našeg premijera da Hrvatska neće u tome sudjelovati, mislim da je dobro došla, ali mislim da bi bila još uvjerljivija da se pozvao na ove međunarodnopravne dokumente na koje sam se ja pozvao.

Čuli smo Trumpa u nekoliko navrata posljednjih tjedana kako najavljuje svoj izlazak iz NATO-a. Je li to realna opcija po vama?

Mislim da to pokazuje njegovu pravu namjeru. To nije sasvim jednostavno čak ni njemu ostvariti jer o tome odluku treba donijeti Kongres, a ni mnogi republikanci, ja bih čak rekao većina republikanaca, ne misle da je za Ameriku dobro da izađe iz NATO saveza.

Već sama činjenica da je takva namjera javno obznanjena, te bezbrojne izjave predsjednika Trumpa u kojima on vrijeđa europske saveznike, mislim da trebaju Europljanima biti dostatna osnova za to da dosadašnje razgovore o strateškoj autonomiji počnu provoditi u djelo, da se osamostale i u odnosu na Ameriku.

Mislite li da bi SAD sada reagirao da Putin napadne neku od zemalja istočne Europe koja je članica NATO-a?

Pa s obzirom na srdačne odnose predsjednika Trumpa i predsjednika Putina i na loše odnose predsjednika Trumpa s europskim liderima, bojim se da ne bi. Vjerojatno bi kao izgovor iskoristio činjenicu da europske zemlje odbijaju sudjelovati u njegovoj osvajačkoj avanturi u Iranu.

Hrvatska posebno prati što se događa u susjednoj Mađarskoj. Vidimo žestoku političku bitku između Orbana i Magyara. Što očekujete sutra?

Pa očekujem, a i želim, ne samo da očekujem pobjedu Magyara. Sve ankete pokazuju da će on pobijediti, ali samom njegovom pobjedom neće odmah biti otklonjene sve dvojbe u vezi s europskom politikom Mađarske, pa možda čak ni u vezi s politikom prema susjedima.

Što bi to značilo za nas?

Dakle, nisam siguran da će promjena vlasti u Mađarskoj automatski dovesti do promjene odnosa prema ključnom problemu u odnosima između dviju zemalja, a to su MOL i INA.

To je jedno. Drugo, Magyar je dugo bio Orbanov suradnik i u vrijeme kad je on bio Orbanov suradnik, stranka Fidesz je objavljivala na službenim dokumentima karte Velike Mađarske. Nadam se da se to ubuduće neće događati.