NAJMANJE 26 južnokorejskih tankera blokirano je u blizini Hormuškog tjesnaca, a upravo ta činjenica, prema ocjeni analitičara, možda najbolje objašnjava zašto je predsjednik Lee Jae Myung prošlog tjedna ušao u diplomatski sukob s Izraelom, piše SCMP.

Spor je izbio u petak nakon što je Lee komentirao snimku koja prikazuje izraelske vojnike kako s krova guraju tijelo. Snimku, koja potječe iz rujna 2024., prvotno je objavio palestinski aktivistički profil uz lažni opis da se radi o prijenosu uživo mučenja i bacanja djeteta sa zgrade.

"Moramo provjeriti je li to istina, a ako jest, koje su mjere poduzete", napisao je Lee, dodavši kako "nema razlike" između takvih ratnih zločina ili holokausta i sudbine "žena za utjehu", što je eufemizam za Korejke prisiljene na seksualno ropstvo od strane japanskih vojnika tijekom Drugog svjetskog rata.

"Mala je utjeha, ako ikakva, što se radilo o lešu"

Ta je usporedba izazvala oštru reakciju. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova brzo je uzvratilo, optuživši Leeja da banalizira pokolj Židova uoči Dana sjećanja na holokaust u Izraelu i da promiče "lažni profil" poznat po širenju antiizraelskih dezinformacija.

Izrael je priopćio da je video "istražen i riješen" prije nekoliko mjeseci te da prikazuje odraslog militanta, a ne dijete, ubijenog tijekom operacije na Zapadnoj obali. Iz odgovora nije jasno što točno znači da je slučaj riješen.

"Mala je utjeha, ako ikakva, što se radilo o lešu, a ne o živoj osobi", napisao je Lee nekoliko sati kasnije u odgovoru na svoju početnu objavu. "No čak i tako, takvo postupanje s tijelom predstavlja kršenje međunarodnog prava."

Cijela snimka incidenta, nastala u sjevernom gradu Qabatiyi, blizu Dženina, prikazuje izraelske vojnike kako tijekom racije na okupiranoj Zapadnoj obali bacaju tijela trojice mrtvih Palestinaca s krova zgrade. Izraelski vojni buldožer zatim podiže i uklanja tijela.

Snimke su nakon objave izazvale široko ogorčenje. IDF je tada poručio da je riječ o "ozbiljnom incidentu" koji "nije u skladu" s njihovim vrijednostima i onim što se očekuje od njihovih vojnika, te da je pokrenuta istraga.

Tankeri u neizvjesnosti

Južna Koreja deseto je najveće svjetsko gospodarstvo i uvelike ovisi o nafti koja se prevozi kroz Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih energetskih čvorišta na svijetu, kroz koje je prije rata prolazilo oko 25 posto globalne pomorske trgovine naftom.

Prema sigurnosnom analitičaru Nam Sung-wooku, profesoru na Sveučilištu Sookmyung i bivšem čelniku južnokorejskog Instituta za nacionalnu sigurnosnu strategiju, u regiji je trenutno blokirano oko 26 korejskih tankera. Zbog toga zatvaranje tjesnaca usred rata SAD-a i Izraela protiv Irana postaje sve veći gospodarski problem za Seul.

"Južnoj Koreji se ne može zamjeriti što se pridružila sve brojnijim međunarodnim pozivima na prekid vatre i okončanje kršenja ljudskih prava", rekao je Lee Jun-han, profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu Incheon. "Ipak, za žaljenje je što je predsjednik Lee izazvao nepotrebnu kontroverziju koristeći dvije godine staru snimku predstavljenu kao prijenos uživo."

Poruka Trumpu?

Prije ulaska u politiku, Lee je bio istaknuti odvjetnik za ljudska prava, a promatrači kažu da njegova prošlost utječe na njegov nagon da se bori protiv nepravde. No neki su u njegovim objavama vidjeli i drugu, implicitnu poruku, upućenu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

"Neizravno je slao signal Washingtonu da Južna Koreja neće biti uvučena u rat koji nije tražila", rekao je Jhee Byong-kuen, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Chosun.

Trump je, naime, sve glasnije izražavao frustraciju zbog saveznika koji se, po njegovom mišljenju, ne angažiraju dovoljno, izdvajajući Južnu Koreju, uz Europsku uniju i Japan, jer ne podupiru ratne napore Washingtona.

Pokušaj smirivanja situacije

Dok se diplomatski spor odvijao tijekom vikenda, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nije samo dovelo u pitanje Leejeve motive za dijeljenje videa, već je i oštro primijetilo da nije komentirao "nedavne terorističke napade Irana i Hezbolaha na izraelske građane".

Ministarstvo vanjskih poslova u Seulu pokušalo je u subotu ublažiti štetu, izrazivši žaljenje što je Izrael "pogrešno protumačio" Leejeve primjedbe i predstavivši ih kao izjavu o "univerzalnim ljudskim pravima", a ne kao stav o nekom konkretnom sukobu. Također je ponovilo osudu terorizma i suosjećanje sa žrtvama holokausta, ali bez formalne isprike.

Sam Lee imao je posljednju riječ u nedjelju, objavivši na društvenim mrežama: "Suverenitet svake nacije i univerzalna ljudska prava moraju se poštovati, a agresivni rat treba odbaciti." Dodao je: "Empatija se ne odnosi samo na pojedince, već i na međunarodne odnose. Morate poštovati druge da biste bili poštovani zauzvrat."

U komentaru za Jerusalem Post, izraelski znanstvenik dr. Kobby Barda rekao je da se problem svodi na ekonomsku štetu koju bi dugotrajni rat mogao nanijeti južnokorejskom gospodarstvu. "Ako doista dođe do kašnjenja ili blokada tankera, iz perspektive Seula, to je hitna situacija", rekao je viši istraživač na Institutu za židovsku narodnu politiku u Izraelu.

"Zaključak je sljedeći: ovo je manje priča o Izraelu, a više o Južnoj Koreji pod pritiskom, njezinim energetskim brigama, Iranu i domaćoj politici. Izrael je u toj jednadžbi jednostavno postao alat."

"Diplomatska katastrofa"

Cijeli je slučaj oporba odmah iskoristila u oštroj političkoj borbi u Južnoj Koreji. Konzervativna Stranka narodne moći optužila je Leeja da ignorira kršenja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji dok se bavi sukobom tisućama kilometara daleko, nazvavši spor s Izraelom "diplomatskom katastrofom".

Leejeva vladajuća Demokratska stranka branila ga je, ističući nedavnu potporu Južne Koreje rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava o Sjevernoj Koreji kao dokaz dosljednosti predsjednikovih načela.

Analitičari su bili podijeljeni oko ispravnosti Leejevih izjava, ali su se uglavnom složili da je trebao biti oprezniji.

"Pozivanje na holokaust u političkim porukama je tabu", rekao je profesor političkih znanosti Choi Hyun-jin sa Sveučilišta Kyung Hee. "Bilo kakve primjedbe koje bi se mogle i najmanje pogrešno protumačiti kao antisemitske potpuno su nepotrebne."

Lee Shin-hwa, profesorica političkih znanosti na Korejskom sveučilištu, bila je još izravnija: "Predsjednik Lee ne bi trebao oponašati predsjednika Trumpa. Južna Koreja treba održavati stratešku dvosmislenost u osjetljivim međunarodnim pitanjima." Dodala je da poruke poslane putem društvenih mreža "nose visok rizik da budu pogrešno shvaćene izvan konteksta, posebno s obzirom na institucionalnu težinu predsjednikovih riječi."

Ovo nije prvi put da se Lee suočio s diplomatskim problemima zbog objava na društvenim mrežama. U veljači je na kmerskom jeziku podijelio poruku prijeteći "propasti" kriminalnim organizacijama koje ciljaju Korejce, no tu je objavu kasnije tiho izbrisao nakon upita kambodžanske vlade.