MJERE europskih vlada za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije na poduzeća i potrošače moraju imati jasan krajnji rok i izbjeći pogreške iz energetske krize 2022. godine, poručio je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.

Na proljetnim sastancima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji se održavaju od 13. do 18. travnja u Washingtonu, Dombrovskis je upozorio da mjere zbog rasta cijena, potaknutog zatvaranjem Hormuškog tjesnaca u kontekstu američko-izraelskog rata protiv Irana, ne smiju poticati potražnju za fosilnim gorivima.

Lekcije iz prošle krize

"Jedna od ključnih lekcija iz posljednje energetske krize jest da mjere često nisu bile dovoljno ciljane i da su predugo ostale na snazi, što ih je učinilo fiskalno znatno skupljima nego što je bilo potrebno", rekao je Dombrovskis u razgovoru s voditeljem europskog odjela MMF-a Alfredom Kammerom, dodajući da takav scenarij treba izbjeći.

Istaknuo je da veći dug i deficiti te više kamatne stope nego 2022. godine dodatno naglašavaju potrebu da vlade EU-a izbjegnu skupe i dugotrajne mjere za ublažavanje rasta cijena energije.

"Mjere moraju imati jasne rokove trajanja kako bi ostale privremene i trebaju izbjegavati povećanje potražnje za naftom i plinom u trenutku kada bi ona trebala padati", rekao je.

Ciljane mjere zahtijevaju više pripreme

Dodao je da su mjere poput općeg smanjenja poreza politički i administrativno jednostavnije, dok ciljane mjere zahtijevaju više pripreme i preciznije definiranje korisnika.

"Uz ograničen fiskalni prostor i strože financijske uvjete moramo znatno više paziti da odgovor na krizu bude točno usmjeren", poručio je.

Neke zemlje EU-a već slijede takav pristup. Njemačka je u ponedjeljak odlučila privremeno smanjiti cijene goriva za potrošače i poduzeća u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, dok je Francuska najavila da će mjere biti usmjerene samo na najpogođenije sektore, napominje Reuters.