SVAKI potencijalni mirovni sporazum za okončanje rata na Bliskom istoku mora uključivati "vrlo detaljne" mjere za provjeru iranskih nuklearnih aktivnosti, izjavio je danas glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi. Njegova izjava dolazi u trenutku dok je američki predsjednik Donald Trump jučer najavio da bi se druga runda mirovnih pregovora mogla održati u sljedeća dva dana, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"Iran ima vrlo ambiciozan i opsežan nuklearni program. Zbog toga će sve to zahtijevati prisutnost inspektora IAEA-e, u suprotnom nećete imati sporazum, nego samo iluziju sporazuma", upozorio je Grossi.

"Uvjeren sam da će naša pomoć biti zatražena i potrebna jednom kada strane, nadamo se, postignu sporazum, kako bismo osigurali ključnu komponentu provjere njegovih zaštitnih mjera", dodao je.

Ograničen pristup nakon sukoba

Prema povjerljivom izvješću IAEA-e dostavljenom zemljama članicama u veljači, Teheran nije dopustio agenciji pristup svojim nuklearnim postrojenjima koja su bombardirali Izrael i Sjedinjene Države tijekom 12-dnevnog sukoba prošlog lipnja. U izvješću se naglašava kako agencija "ne može provjeriti je li Iran obustavio sve aktivnosti povezane s obogaćivanjem" niti utvrditi "veličinu iranskih zaliha uranija u pogođenim nuklearnim postrojenjima".

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa navela je sprječavanje Irana u nabavi nuklearnog oružja kao ključni ratni cilj. S druge strane, Iran tvrdi da ne razvija takvo oružje i odbacuje nametanje ograničenja svom nuklearnom programu.

Početna runda pregovora između dviju zemalja, održana prošlog vikenda u Pakistanu, završila je bez dogovora, a Bijela kuća za neuspjeh je okrivila odbijanje Irana da odustane od svojih nuklearnih ambicija. Međutim, mediji su jučer, pozivajući se na neimenovanog iranskog diplomata, izvijestili kako je demantirano da su pregovori propali zbog nuklearnih ambicija Teherana.

Zalihe obogaćenog uranija

Prema podacima IAEA-e, Iran posjeduje zalihe od 440.9 kilograma uranija obogaćenog do 60% čistoće, što je tek kratak tehnički korak do 90%, razine potrebne za izradu oružja. Stručnjaci procjenjuju da bi te zalihe Iranu mogle omogućiti izradu do 10 nuklearnih bombi ako se odluči na taj korak. Prema smjernicama IAEA-e, takav visoko obogaćeni nuklearni materijal trebao bi se provjeravati na mjesečnoj bazi.

Iran dugo inzistira na tome da je njegov program miroljubiv, no IAEA i zapadne zemlje tvrde da je Teheran do 2003. godine imao organizirani program razvoja nuklearnog oružja.

Porast aktivnosti u Sjevernoj Koreji

Grossi je na konferenciji za novinare danas također izjavio da je njegova agencija potvrdila "brzi porast" aktivnosti u nuklearnim postrojenjima Sjeverne Koreje. Njegovi komentari poklapaju se s procjenama mnogih stranih promatrača da je Sjeverna Koreja poduzela korake za proširenje svog glavnog nuklearnog kompleksa Yongbyon i izgradnju dodatnih postrojenja za obogaćivanje uranija nakon propasti diplomacije sa SAD-om 2019. godine.

Prošlog rujna, južnokorejski ministar za ujedinjenje Chung Dong-young izjavio je da Pjongjang upravlja s četiri postrojenja za obogaćivanje uranija koja rade svakodnevno.