SANKCIJE SAD‑a i njihovih saveznika, posebno u Europi, ograničile su Iranu pristup imovini zamrznutoj u stranim bankama čija se vrijednost mjeri u desecima milijardi dolara i po nekim procjenama odgovara gotovo četvrtini iranskog BDP-a, piše Al Jazeera.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Iransko gospodarstvo već godinama kopni zbog sankcija su Teheranu od 1979. uvodili SAD i druge zemlje, piše novinarka Al Jazeere Priyanka Shankar.

Povod za uvođenje prvih sankcija bila je otmica američkih građana u veleposlanstvu SAD‑a nakon Islamske revolucije, a kasnije su na popis dodani i iranski nuklearni i program balističkih raketa, napominje Shankar.

Godine 2015. Iran je s Francuskom, Velikom Britanijom, Njemačkom, SAD-om, Kinom i Rusijom, sklopio Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), preuzevši obavezu ograničenja nuklearnog programa, u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Time je Teheranu ponovo omogućen pristup većini imovine koja se u tom trenutku nalazila u inozemstvu, piše Shankar, ne navodeći točnu brojku. Iran neće moći pristupiti kompletnoj zamrznutoj imovini čak ni ako se ukinu sve sankcije, rekao je 2016. godine tadašnji američki ministar financija u kabinetu predsjednika Barracka Obame Jakob Lew, podsjeća novinarka Al Jazeere.

Potpora rijalu

Teheran će u najboljem slučaju dobiti pristup otprilike polovini zamrznute imovine jer je ostatak već rezerviran za obećana ulaganja i za otplatu zajmova, rekao je Lew američkom Kongresu. Portal Euronews navodi da je Iranu nakon sklapanja nuklearnog sporazuma omogućena repatrijacija 4,2 milijarde dolara prihoda od prodaje nafte.

I novinarka Al Jazeere i Euronews napominju da se trenutno ne zna ukupna vrijednost zamrznute iranske imovine. Shankar navodi procjene iranskih stručnjaka i medija prema kojima premašuje 100 milijardi dolara, a isti iznos navodi i portal Euronews. 

Iznos odgovara gotovo četvrtini iranskog BDP-a, napominje novinarka Al Jazeere. Teheran je otvorio devizne račune u više velikih globalnih banaka i položio na njih novac za potporu domaćoj valuti rijalu, objašnjava Euronews.

EU uz SAD

Novi preokret uslijedio je 2018. godine, kad je predsjednik Donald Trump za prvog mandata u Bijeloj kući jednostrano povukao SAD iz, kako je rekao, "jednostranog" nuklearnog sporazuma. SAD je ponovno uveo sankcije Teheranu i iranska imovina u inozemstvu ponovo je zamrznuta.

I američki saveznici, posebno oni u Europi, uveli su Iranu više paketa sankcija, napominje novinarka Al Jazeere. U rujnu prošle godine Europska unija aktivirala je sankcije na uvoz, kupnju i transport iranske nafte, prirodnog plina, petrokemijskih i naftnih proizvoda, navodeći u obrazloženju iranski program obogaćivanja uranija.

Aktiviranje mehanizma predložile su prošlog kolovoza Francuska, Njemačka i visoka predstavnica EU‑a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Europska unija također je djelomično zamrznula imovinu iranske središnje banke, uz tvrdnju da Teheran krši ljudska prava.

Kazene mjere ograničavaju Teheranu pristup imovini poput prihoda od prodaje nafte, zamrznutih u stranim bankama, objašnjava novinarka Al Jazeere. Točna ukupna vrijednost zamrznute imovine nije poznata, a službena iranska izvješća i stručnjaci procjenjuju da premašuje 100 milijardi dolara.

Najviše novca u Kini

Zamrznuta iranska imovina čuva se u nekoliko zemalja. Ni točni iznosi po zemljama nisu poznati, napominje Shankar, citirajući navode iranskih medija prema kojima Japan, veliki kupac iranske nafte, drži oko 1,5 milijardi dolara.

U susjednom Iraku nalazi se oko šest milijardi dolara, prema navodima iranskih medija. Kina, najveći kupac iranske nafte, drži najmanje 20 milijardi dolara, izvijestili su iranski mediji, a Indija sedam milijardi.

Prema izvješću Al Jazeere, u SAD‑u je trenutno izravno zamrznuto oko dvije milijarde dolara iranske imovine. Članice EU‑a, poput Luksemburga, drže oko 1,6 milijardi dolara, piše Shankar. U susjednom Kataru nalazi se pak šest milijardi dolara. Taj je iznos prebačen je iz Južne Koreje za plaćanje Iranu, no transfer je naknadno blokirao SAD, podsjeća novinarka Al Jazeere.

Stotine milijardi štete

Prije početka prve runde američko‑iranskih pregovora u Islamabadu prošli vikend, predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf objavio je na X‑u da je uvjet oslobađanje iranske imovine zamrznute u stranim bankama.

Uvjet nije ispunjen, ali SAD i Iran ipak su razgovarali, bez uspjeha, a sada se spominje i novi krug pregovora. Uz gubitak života, Iran je u američko-izraelskim napadima koji su započeli 28. veljače pretrpio i veliku materijalnu štetu.

"Preliminarni i vrlo grubi izračuni dosadašnju štetu procjenjuju na 270 milijardi dolara", rekla je glasnogovornica iranske vlade Fatemeh Mohadžerani za ruske RIA Novosti, prema izvješću iranske novinske agencije Tasnim.

Procjena tek slijedi

Teheran će točnije iznose utvrditi u postupku u više faza, napomenula je Mohadžerani, objasnivši da će najprije procijeniti štetu na zgradama, a zatim analizirati proračunske gubitke i utjecaj obustave industrijskih pogona, navodi Tasnim.

Opterećeno ratom, iransko gospodarstvo ove će godine potonuti za 6,1 posto, pokazala je najnovija prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), objavljena u utorak. U 2027. godini trebalo bi se djelomično oporaviti i porasti za 3,6 posto, izračunali su u MMF-u.

U 2025. aktivnost se bila smanjila za 1,5 posto, pokazalo je MMF‑ovo izvješće.