EUROPSKI čelnici u petak su objavili da ubrzavaju planove za uspostavu neutralne, obrambene multinacionalne misije za osiguranje pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu. Ta je odluka donesena unatoč tome što je Iran ranije najavio da je plovni put u potpunosti ponovno otvoren za promet do isteka primirja 22. travnja, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Pariški sastanak i stav SAD-a

Na sastanku u Parizu, kojim su supredsjedali francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, okupilo se 49 zemalja, većinom putem videokonferencije. Glavna tema bila je buduća obrambena operacija kojoj je cilj jamčiti slobodu plovidbe kada to uvjeti dopuste.

Sjedinjene Države nisu dio ove inicijative, koju su Francuska i Britanija opisale kao neovisnu o sukobljenim stranama i odvojenu od američke politike blokade koja je i dalje na snazi, kako je potvrdio Donald Trump.

Američki predsjednik je u objavi na društvenim mrežama, napisanoj velikim slovima, poručio da će blokada iranskih luka od strane američke mornarice ostati na snazi "SVE DOK NAŠA TRANSAKCIJA S IRANOM NE BUDE 100% ZAVRŠENA."

Macron i Starmer traže trajno rješenje

Macron je pozdravio prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Država, kao i primirje koje uključuje Libanon, rekavši da se najnoviji događaji kreću "u dobrom smjeru".

Ipak, naglasio je da sve strane sada moraju osigurati potpuno, trenutno i bezuvjetno ponovno otvaranje tjesnaca. Također se usprotivio svakom pokušaju da se prolaz Hormuzom pretvori u sustav naplate cestarine ili ograničenog pristupa, ustvrdivši da se taj plovni put ne može privatizirati.

Gospodarske posljedice blokade

Kroz Hormuški tjesnac uobičajeno prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. Tjedni poremećaja uzdrmali su energetska tržišta, doveli do zarobljavanja brodova i ostavili više od 20.000 pomoraca blokiranima u regiji.

Europske vlade odbile su se pridružiti američkoj blokadi iranskih luka, navodeći da bi takav potez bio ravan ulasku u rat.

Uključenje Italije i Njemačke

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je bila prisutna u Parizu, ustvrdila je da ulozi nadilaze energetiku, istaknuvši da su i gnojiva ključna za globalnu sigurnost opskrbe hranom. Rekla je da ostaje ključno da se Iran odrekne bilo kakvih težnji za nuklearnim oružjem te je jasno poručila da je Italija spremna odigrati svoju ulogu u budućoj operaciji.

Prema njezinim riječima, ta bi se uloga usredotočila na pružanje sigurnosti komercijalnim plovilima koja su već u tjesnacu, uključujući pomoć u provjeri da na području nema mina, a sve u sklopu, kako je naglasila, isključivo obrambene misije. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je na rizik od šireg i "višedimenzionalnog globalnog rata" ako se kriza ne obuzda.

Naznačio je da bi Njemačka mogla doprinijeti budućim naporima, potencijalno i u razminiranju. Rekao je da bi Njemačka, "ako je moguće, također voljela da sudjeluju i Sjedinjene Američke Države; smatramo da bi to bilo poželjno", što je u suprotnosti s ranijom izjavom francuskog predsjednika o isključivanju svih sukobljenih strana iz misije.