"Kineski šok" trese Europu. Eksplodirao uvoz električnih auta
EUROPSKA unija suočava se s produljenim "kineskim šokom" jer je nagli porast uvoza kineskih električnih vozila doveo do rekordnog trgovinskog suficita Pekinga u razmjeni s blokom. Prema novim podacima, kineski trgovinski suficit, odnosno razlika za koju izvoz u EU premašuje uvoz, u prva tri mjeseca 2026. godine dosegnuo je 83 milijarde dolara. Za cijelu 2025. godinu taj je suficit iznosio 360 milijardi eura, piše The Guardian.
Analiza carinskih podataka za 2026. godinu, koju je proveo Mercator Institute for China Studies (Merics), pokazuje da je Kina u prvom tromjesečju Europskoj uniji prodala robu u vrijednosti od oko 148 milijardi dolara, dok je iz bloka uvezla robu vrijednu samo 65 milijardi dolara. Taj rekord djelomično je potaknut sve većom potražnjom Europljana za kineskim automobilima, uključujući marku BYD, koja je iskazala ambiciju da postane najveći svjetski proizvođač automobila.
Udvostručena prodaja električnih vozila
Prodaja kineskih električnih i hibridnih automobila gotovo se udvostručila, skočivši s 11 milijardi dolara u prva tri mjeseca 2025. na 20.6 milijardi dolara u istom razdoblju ove godine.
To čini trećinu vrijednosti ukupnog kineskog izvoza električnih vozila. Kada se u obzir uzmu Velika Britanija, Norveška i Švicarska, Europa čini 42% kineske prodaje električnih vozila, koja je u ožujku, nakon rata u Iranu, zabilježila porast od 50%.
Kinesko gospodarstvo otporno na krizu
Institut Merics, koji je podatke analizirao u suradnji s kineskom trgovačkom stranicom Soapbox, navodi da je kinesko gospodarstvo dosad pokazalo otpornost uslijed rata u Iranu, zabilježivši "najveće tromjesečne stope rasta od 2022. godine".
Podaci Soapboxa objavljeni prošli tjedan pokazali su da je izvoz iz EU u Kinu u veljači pao za 16.2%, uz značajan pad isporuka svinjetine. Iako Kina uvozi velik dio svoje nafte iz Zaljeva, gdje je promet kroz ključni Hormuški tjesnac gotovo zaustavljen, bila je manje pogođena od drugih azijskih zemalja jer je uspjela iskoristiti svoje znatne rezerve. "Kineska trgovina sa svijetom dosad je jedva osjetila posljedice sukoba na Bliskom istoku", zaključio je Merics.
Odgovor Europske unije
Još u veljači, think-tank Bruegel upozorio je da EU "prolazi kroz ozbiljan i sve brži kineski šok", ističući da novi petogodišnji plan Xi Jinpinga ne pokazuje namjeru promjene izvozne politike Pekinga. Blok je odgovorio predlaganjem industrijske strategije "Proizvedeno u Europi" kako bi zaštitio "strateške sektore" europske industrije.
Tijekom posljednje tri godine EU je prema Pekingu primjenjivao dvostruku strategiju, privlačeći ulaganja, ali istovremeno zagovarajući uravnoteženje trgovinskih odnosa, odnosno "smanjenje rizika". U veljači je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio da je golemi trgovinski jaz "nezdrav" i da želi smanjiti deficit koji se u pet godina "učetverostručio". Bruxelles je pokušao smanjiti uvoz kineskih automobila uvođenjem carina do 35% na neke marke 2024. godine.
Kina prijeti protumjerama
Kina je upozorila EU da će uzvratiti "protumjerama" ako novi zakoni budu nepravedno diskriminirali kineski izvoz. Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je da bi Zakon o ubrzanju industrije EU-a doveo do diskriminacije koja se "protivi temeljnim načelima tržišnog gospodarstva, kao što su komercijalna dobrovoljnost i pošteno tržišno natjecanje".
I Velika Britanija se požalila da zakon diskriminira britanski izvoz automobila. Glasnogovornik Europske komisije izjavio je da je predloženo zakonodavstvo u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, da Kina ima koristi od pristupa "jednom od najotvorenijih tržišta na svijetu" te da se očekuje "recipročna otvorenost".
Zamjenik glavnog glasnogovornika Komisije, Olof Gill, dodao je da su prijedlozi politika "pažljivo oblikovani kako bi se postigli specifični gospodarski i širi ciljevi za naše građane i tvrtke" te da su "spremni surađivati" s Kinom o bilo kojem pitanju.
Ovisnost o rijetkim metalima
EU je također pokrenuo inicijative za smanjenje ovisnosti europskih tvrtki o rijetkim zemnim metalima, poput trajnih magneta koji se koriste u svemu, od sustava za zaključavanje prozora automobila do vrata hladnjaka. Međutim, novi carinski podaci pokazuju da Kina i dalje čini 93% tržišta trajnih magneta, a obujam uvoza porastao je za 18% na godišnjoj razini.
U Europi nema rudnika rijetkih zemnih metala, ali polažu se velike nade u LKAB, državni rudnik željezne rude u švedskom Arktiku, koji bi mogao postići isplativost ekstrakcije i prerade. Čelnici industrije ističu neučinkovitost trgovinskih mjera EU-a, a šef prve europske tvornice za proizvodnju litij-hidroksida, ključnog sastojka baterija za automobile, upozorio je da bi EU zbog ovisnosti o uvozu mogao postati "kineska provincija".