RUSKI predsjednik Vladimir Putin predložio je prekid vatre u Ukrajini za vrijeme proslave Dana pobjede 9. svibnja tijekom devedesetominutnog telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Danas je stigao odgovor Kijeva, javlja Ukrajinska pravda.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od svojih dužnosnika da razjasne detalje Putinova prijedloga o prekidu vatre, a zauzvrat je predložio dugoročniju obustavu neprijateljstava.

"Naložio sam našim predstavnicima da stupe u kontakt s timom predsjednika Sjedinjenih Država i razjasne detalje ruskog prijedloga o kratkoročnom prekidu vatre", objavio je Zelenski na društvenim mrežama.

Očekuje se dugoročni dogovor

Ukrajina teži miru i provodi potrebne diplomatske napore kako bi rat doista privela kraju. "Razjasnit ćemo o čemu se točno radi, jesu li to samo nekoliko sati sigurnosti za paradu u Moskvi ili nešto više", napomenuo je Zelenski.

"Naš prijedlog je dugoročni prekid vatre, pouzdana i zajamčena sigurnost za ljude te trajni mir. Ukrajina je spremna raditi na tome u bilo kojem dostojanstvenom i učinkovitom formatu", dodao je ukrajinski predsjednik.

Kremlj: Putin spreman proiglasiti prekid vatre 9. svibnja

Jurij Ušakov, jedan od ključnih Putinovih savjetnika, objavio je jučer da je Putin inicirao telefonski poziv s Donaldom Trumpom te mu rekao kako je voljan proglasiti prekid vatre 9. svibnja. Trump je kasnije u Ovalnom uredu istaknuo kako dvojica čelnika neko vrijeme nisu razgovarala te se zapitao je li ruski predsjednik to već objavio.

Američki predsjednik je nakon razgovora otkrio detalje, ocijenivši da je rasprava bila vrlo dobra. Trump je izrazio nadu da će rješenje za rusko-ukrajinski rat doći relativno brzo te je dodao kako je i on sam predložio Putinu kraći prekid vatre.

Oštra reakcija na rusku ideju stigla je i od ukrajinskog ministra vanjskih poslova. "Zašto ne sada? Zašto čekati do 8. svibnja?", napisao je Andrij Sibiha na društvenoj mreži X.

"Ako Rusija istinski želi mir, mora odmah prekinuti vatru. Ukrajina je spremna podržati potpuni prekid vatre i poziva Rusiju da ga odmah proglasi na 30 dana, a ne samo radi parade", poručio je Sibiha.

Parada u Moskvi bez teške vojne opreme

Jedan od najočitijih znakova promijenjene ruske stvarnosti na bojišnici bit će vidljiv na samom Crvenom trgu. Ruska godišnja vojna parada za Dan pobjede održat će se bez teške vojne opreme poput tenkova, raketnih bacača ili topničkih sustava.

Službeno je rusko Ministarstvo obrane kao razlog navelo "trenutačnu operativnu situaciju", no analitičari tvrde da taj izostanak pokazuje nedostatak opreme i sigurnosne strahove. Nakon više od četiri godine intenzivnih borbi u Ukrajini, Rusija je pretrpjela značajne gubitke u oklopnim vozilima i topničkim sustavima.

Uz to, Moskva i dalje ostaje ranjiva na ukrajinske napade dronovima dugog dometa. Privremeni prekid vatre mogao bi smanjiti opasnost od napada na glavni grad tijekom jednog od simbolički najvažnijih događaja za Kremlj.

Politička poruka Washingtonu i pritisak na Kijev

Putinov prijedlog prekida vatre pažljivo je politički tempiran. Iznošenjem te ideje izravno Trumpu, Kremlj se nastoji pozicionirati kao strana otvorena za pregovore, vršeći pritom diplomatski pritisak na Kijev. Ako Ukrajina odbije kratkoročno primirje, Kremlj bi je mogao pokušati prikazati kao nespremnu za postizanje mira pred publikom izvan Europe.

Ruske snage i dalje trpe ozbiljne gubitke. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, broj ruskih žrtava premašio je milijun i dvjesto tisuća. Privremena stanka u borbama omogućila bi preopterećenim ruskim postrojbama vrijeme za rotaciju, dopremu streljiva, popravak opreme i jačanje obrambenih položaja nakon mjeseci iscrpljujućih borbi. Za vojne planere čak i kratka operativna stanka nosi značajnu vrijednost.

Dan pobjede ostaje najvažniji politički praznik u modernoj Rusiji i ima središnju ulogu u Putinovoj ratnoj retorici. Otkako je započela totalna invazija, Kremlj sve više povezuje rat u Ukrajini s pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata, prikazujući sukob kao dio šire povijesne borbe protiv nacizma.

Slab odaziv stranih čelnika i kršenje ranijih primirja

Bez velikog proboja na bojištu koji bi se mogao pokazati ove godine, Kremlj umjesto toga pokušava predstaviti Putina kao globalnog lidera koji izravno pregovara s Washingtonom. Kontrast između prošlogodišnje agresivne promocije Dana pobjede i ovogodišnjeg povlačenja pokazuje koliko se dramatično promijenila pozicija Rusije.

Prošle godine su ruski državni mediji snažno promovirali dolazak 29 stranih čelnika. Visoki gosti poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga i brazilskog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve bili su najavljeni tjednima unaprijed kako bi se pokazalo da zapadni napori za izolaciju Moskve ne djeluju. Ove godine je atmosfera uoči 9. svibnja potpuno drukčija jer Kremlj još uvijek nije službeno objavio tko od stranih gostiju uopće dolazi na paradu.

Rusija odbila poziv na primirje za Uskrs

Novi poziv Moskve na privremeni prekid vatre znatno se razlikuje od njezina odgovora na sličan prijedlog Volodimira Zelenskog od prije samo nekoliko tjedana. Krajem ožujka 2026. godine glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je prijedlog ukrajinskog predsjednika za uskršnji prekid vatre, ustvrdivši kako je Moskva zainteresirana za mir, a ne prekid vatre.

Peskov je tada tvrdio da Kremlj nije vidio nikakvu jasno formuliranu inicijativu, unatoč tome što je Kijev javno predstavio prijedlog i raspravljao o njemu putem američkih posrednika. Uz to, Putinov prekid vatre od 32 sata za pravoslavni Uskrs početkom ovog mjeseca prekršen je tisuće puta, zbog čega promatrači imaju vrlo malo povjerenja u najnovije ruske prijedloge.