NAPETOSTI u Perzijskom zaljevu, odnosi SAD-a i Irana te izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a ključni su faktori koji utječu na globalnu energetsku stabilnost i cijene nafte. O mogućim posljedicama tih događaja na svjetsko tržište i cijene goriva u Hrvatskoj u emisiji U mreži Prvog raspravljali su predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap te energetski stručnjak Davor Štern, piše HRT.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu 

Krpan: Dizel pojeftinjuje

Vlada će danas na telefonskoj sjednici ponovno odlučivati o cijenama goriva. Prema izračunima nadležnih institucija, dizelska goriva trebala bi pojeftiniti, dok će cijena benzina najvjerojatnije ostati ista. "Završeno je obračunsko dvotjedno razdoblje. Mi u Agenciji i u Ministarstvu napravili smo izračune i uputili ih Vladi", rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Prema dostupnim podacima, dizel bi trebao pojeftiniti za šest centi, a plavi dizel za sedam. Ukapljeni naftni plin u bocama i spremnicima trebao bi biti jeftiniji za 18 centi po kilogramu. Iako su izračuni pokazivali rast cijene benzina, očekuje se intervencija Vlade kako bi se ublažio udar na inflaciju.

"Benzin bi trebao rasti, ali vjerujem da će Vlada intervenirati. Utjecaj svega toga na inflaciju je takav da ne vjerujem da će se dopustiti njegov rast", istaknuo je Krpan. Pojašnjava kako je najizgledniji scenarij korekcija trošarina, čime bi se cijena benzina od oko 1,64 eura po litri zadržala na postojećoj razini.

Upitan o zalihama, Krpan je naglasio da Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama. "Što se tiče samih količina, u Hrvatskoj imamo 417.000 tona sirove nafte, 230.000 tona dizela u fizičkom obliku i 30.000 tona benzina. Imamo također i nešto kerozina", naveo je.

Akrap: Diplomatski kanal sve slabiji

Sigurnosni stručnjak Gordan Akrap smatra da američka najava "akcije oslobađanja brodova" u Hormuškom tjesnacu otvara prostor za daljnju eskalaciju. Upozorava da su odnosi između SAD-a i Irana i dalje duboko nestabilni. "Očito prijedlog mirovnog sporazuma koji je predložio Iran nije bio prihvatljiv američkoj administraciji.

Taj prijedlog nije prihvatljiv ni većini aktera na Bliskom istoku jer praktički zadržava status quo", rekao je Akrap. Istaknuo je da Iran istovremeno šalje poruke spremnosti na pregovore, ali i donosi odluke koje zaoštravaju situaciju.

"Iran s jedne strane najavljuje razgovore i dogovore, ali s druge strane uvodi mjere koje ograničavaju plovidbu brodova povezanih s određenim državama. Tu nema konstruktivizma", kazao je. Prema njegovoj procjeni, napetosti će rasti ako ne dođe do posredničkog dogovora.

"Možemo očekivati daljnji rast napetosti sve dok se ne postigne plan koji uključuje zaustavljanje nuklearnog vojnog programa Irana i dogovor oko prometa kroz Hormuški tjesnac", rekao je. Ako dogovor putem posrednika ne uspije, upozorava Akrap, moguć je i crni scenarij. "Možemo očekivati, kako to tumači predsjednik Trump, početak novih ratnih djelovanja usmjerenih prema ciljevima u Iranu", dodao je.

Štern: Moguća eskalacija

Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi američka vojna akcija mogla izazvati nagle, ali nestabilne promjene cijena nafte, pri čemu je ključni faktor neizvjesnost oko trajanja sukoba. "Najbolje bi bilo da sukob prestane, međutim očito da nema za to puno izgleda", rekao je Štern.

Komentirajući prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac, istaknuo je da se situacija može tumačiti dvojako. "Ovi brodovi koji se sada propuštaju kroz tjesnac mogu značiti popuštanje napetosti, ali i to da se brodovi zapravo izvlače iz zone velikog sukoba", kazao je.

Štern dodaje da su dosadašnje promjene cijena na burzama bile više posljedica psihologije nego realnih promjena u opskrbi. "Ove amplitude koje smo vidjeli na burzama stvar su psihologije trgovaca, a nisu odraz stvarnog stanja", istaknuo je.

Ipak, upozorava da bi dugotrajniji sukob mogao dovesti do rasta cijena zbog iscrpljivanja globalnih zaliha. "Ako se sukob nastavi, doći će do povećanja cijena jer su se zalihe koje su zemlje imale polako potrošile. To nije beskonačno", zaključio je Štern.