AMERIČKI predsjednik Donald Trump često je pokušaje ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca prikazivao kao potez u interesu američkih saveznika, a ne izravno SAD-a.

"Sjedinjene Države gotovo da i ne uvoze naftu kroz Hormuški tjesnac i neće je uvoziti ni ubuduće. Ne trebamo je", rekao je Trump početkom travnja.

No stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajna blokada tjesnaca ipak ozbiljno pogodila američko gospodarstvo, unatoč manjoj ovisnosti SAD-a o bliskoistočnoj nafti.

Rast cijena energenata i inflacija

U analizi pod nazivom "Američka blokada Hormuškog tjesnaca: Tko ima prednost?" stručnjaci britanskog instituta Royal United Services Institute (RUSI) navode da bi više od godinu dana ograničene opskrbe ukapljenim prirodnim plinom izazvalo ozbiljne sekundarne gospodarske posljedice za SAD.

"Problem ne bi bio samo teškoće za saveznike, nego i više cijene ugljikovodika, veći troškovi za potrošače i inflacijski pritisak koji bi mogao zakomplicirati odluke američke središnje banke i utjecati na izbore za Kongres kasnije ove godine", napisali su istraživači Sidarth Kaushal i Dan Marks.

Iran pod pritiskom, ali i dalje prijeti

U izvješću se navodi i da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca snažno pritisnulo i Iran, jer prihodi od mogućih naknada za prolaz brodova ne bi mogli nadoknaditi gubitke od izvoza.

Stručnjaci upozoravaju da bi "najbolja opcija Irana bila ostvariti prijetnje i učiniti tjesnac neprohodnim za sav pomorski promet".

Dodaju i da bi nastavak selektivnih napada u Perzijskom zaljevu povećao pritisak na Washington i njegove saveznike.

Kao primjer navode nedavni napad dronovima na UAE, za koji Iran negira odgovornost, ali koji bi, prema procjeni RUSI-ja, mogao biti "najava onoga što slijedi".