OVOGODIŠNJI travanj bio je jedan od najtoplijih zabilježenih, kako na kopnu, tako i na moru, a s obzirom na to da se svjetski oceani ponovno zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da bi snažan El Niño u nadolazećim mjesecima mogao globalne temperature podići na još više razine. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije, u travnju 2026. zabilježene su druge najviše temperature površine mora za izvanpolarne oceane u povijesti mjerenja, piše Euronews.

Globalno gledano, travanj je bio treći najtopliji u povijesti, s prosječnim temperaturama za 1.43°C iznad predindustrijskih razina, opasno blizu praga od 1.5°C postavljenog Pariškim sporazumom iz 2015. godine. Ovi nalazi potiču sve veću zabrinutost da bi se moglo približiti još jedno razdoblje ekstremnih globalnih vrućina, pri čemu neuobičajeno topli oceani nastavljaju poticati klimatske ekstreme.

Sve topliji oceani

Temperature površine mora jedan su od najjasnijih pokazatelja koliko viška topline planet apsorbira. Podaci Copernicusa pokazuju da su prosječne temperature površine mora u većem dijelu globalnog oceana u travnju dosegnule 21°C, što je druga najviša zabilježena razina za taj mjesec. Topliji je bio samo travanj 2024., tijekom posljednjeg velikog El Niña.

Dijelovi tropskog Pacifika bili su posebno topli, s rekordnim temperaturama od središnjeg Pacifika do zapadnih obala SAD-a i Meksika. Znanstvenici su ondje zabilježili "snažne morske toplinske valove", što je znak upozorenja na sve veću količinu topline koja se nakuplja u svjetskim oceanima, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene, svjetski su oceani od 1970. apsorbirali više od 90 posto viška topline zarobljene emisijama stakleničkih plinova. Topliji oceani mogu pojačati oluje, oštetiti morske ekosustave i poremetiti vremenske obrasce diljem svijeta.

Samantha Burgess, voditeljica strategije za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), izjavila je da podaci za travanj pokazuju "jasan signal kontinuiranog globalnog zatopljenja". "Temperature površine mora bile su blizu rekordnih razina, uz raširene morske toplinske valove.

Arktički morski led i dalje je znatno ispod prosjeka, dok je Europa zabilježila oštre kontraste u temperaturi i oborinama. Sve su to obilježja klime koju sve više oblikuju ekstremi", navela je u priopćenju.

Prijeti li nam "super El Niño"?

Znanstvenici sada pozorno prate mogući dolazak potencijalno razornog "super El Niña" kasnije ove godine. El Niño (španjolski za "dječak") prirodni je klimatski obrazac potaknut neuobičajeno visokim temperaturama površine mora u Tihom oceanu. Obično podiže globalne temperature i može utjecati na vremenske prilike diljem svijeta, donoseći suše u neke regije, a poplave u druge.

Prognoze ECMWF-a sugeriraju da bi temperature oceana u središnjem Pacifiku blizu ekvatora do jeseni mogle porasti čak 3°C iznad prosjeka. Ako se to dogodi, bit će to jedan od najjačih zabilježenih El Niño događaja.

Istraživači općenito klasificiraju "super El Niño" kao onaj u kojem temperature Pacifika porastu najmanje 2°C iznad prosjeka, iako taj termin američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) ne koristi formalno.

Posljednji veliki El Niño 2024. godine pridonio je nizu globalnih temperaturnih rekorda. Znanstvenici strahuju da bi još jedan takav događaj, povrh općeg zagrijavanja klime, mogao donijeti još ekstremnije vremenske prilike. 

Klimatske suprotnosti u Europi

Već u travnju teške su poplave pogodile dijelove Arapskog poluotoka, Irana i Afganistana, dok su se sušni uvjeti pogoršali u južnoj Africi. Tropski cikloni također su se razvili diljem Pacifika.

Europa je prošlog mjeseca doživjela dva vrlo različita lica travnja. Dok je jugozapadna Europa, a posebno Španjolska koja je zabilježila svoj najtopliji travanj ikada, imala znatno toplije uvjete od prosjeka, istočna Europa bila je hladnija od uobičajenog.

Kontinent je u cjelini mjesec završio kao tek deseti najtopliji travanj u povijesti mjerenja, no ta brojka prikriva snažne regionalne kontraste i nedavne trendove. Nedavno izvješće Copernicusa otkrilo je da je najmanje 95 posto Europe tijekom 2025. godine iskusilo temperature iznad prosjeka. Najnoviji nalazi samo su dodatni dokaz koji ukazuje na ubrzavanje klimatske krize diljem kontinenta.