ZAGREB su u samo mjesec i pol dana pogodila dva ekstremna nevremena koja su uzrokovala rušenje stabala i oštećenja na krovovima. Mnogi se stoga pitaju treba li se Zagreb, odnosno unutrašnjost Hrvatske, početi prilagođavati klimatskim promjenama koje očito donose sve više ekstrema na način sličan onome na koji je Dalmacija tradicionalno prilagođena olujama i obilnim kišama.

Ekstremnih oluja bit će sve više

Klimatologinja s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Ivana Herceg Bulić, kaže da možemo očekivati da će ekstremni događaji, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, biti sve učestaliji i sve jači.

Galerija

"Što se vjetra tiče, projekcije upućuju na mogućnost sve češćih i snažnijih olujnih događaja. Naime, znamo da klimatski sustav s porastom temperatura postaje sve više pobuđen. S fizikalnog aspekta razumljivo je da u sustavu u kojem imamo više toplinske energije, imamo i češće i jače ekstreme, uključujući i oluje.

Preliminarni rezultati lokalnih klimatskih projekcija, koje uključuju topografiju i druge čimbenike, pokazuju da u Hrvatskoj možemo očekivati sve učestalije ekstreme. To znači da se moramo pripremiti na činjenicu da živimo u prevrtljivoj klimi", tumači.

Herceg Bulić upozorava da je prilagodba na nove klimatske uvjete nužna kako bi se smanjile štete i potencijalne žrtve. "Mislim da naši stručnjaci imaju odgovore na klimatske promjene. Prilagodba iziskuje interdisciplinarnu suradnju raznih struka. Vjerujem da ćemo naći načina kako odgovoriti na takve izazove", poručuje.

Kako gradnju prilagoditi ekstremima?

Arhitekt Dražen Juračić kaže da je u prilagođavanju olujnim nevremenima u projektiranju i gradnji važno tražiti rješenja za nekoliko stvari.

"Na strani zgrada u koje ne udara vjetar stvara se jaki podtlak koji izaziva dizanje krovova ili pokrova. Krov je konstrukcija koja ima vezu sa zidovima iznad najviše etaže, a pokrov je ono čime se krov štiti od kiše, primjerice crijep. I jedno i drugo zna na vjetru odletjeti zajedno, no češće lete crijepovi, a osobito limeni plaštevi koji nisu pričvršćeni prema uputama proizvođača.

Crijepovi su uglavnom postavljani u skladu s propisima, no vjetar može podići i njih, posebno ako uđe u tavanski prostor. Dalmacija tradicionalno ima crijep kupu-kanalicu koja je postavljena na oplatu i mort i dovoljno je teška da je vjetar ne može podići. Osim toga, na Mediteranu najčešće nema vijenaca na krovovima, nema streha. Ne zato što ih je teško napraviti, nego zato što nemaju svrhu, budući da ne štite od kiše jer ona na jakom vjetru udara horizontalno", kaže Juračić.

Kao drugi problem ističe oborinske vode koje izazivaju poplave na ravnim krovovima koji imaju nadozide.

"Oni mogu postati pravi bazeni kada kanalizacija ne uspije odvesti svu vodu", dodaje. 

Trećim i najvećim problemom smatra odvodnju, odnosno kanalizaciju koja nema kapacitete za goleme količine vode.

„U Dalmaciji taj problem negdje postoji, a negdje ne. Naime, u tradicionalnim gradovima obično nije problem jer se voda slijeva kroz ulice i odlazi u more. To može izgledati dramatično, no u biti je grad uglavnom osmišljen i projektiran tako da može podnijeti katastrofalne kiše. Danas, nova naselja i novi projekti nisu pripremljeni za takve velike kiše. Stoga dolazi do začepljenja kanalizacije. U Zagrebu je poseban problem to što imamo integriranu kanalizaciju u kojoj se fekalije i oborinske vode odvode zajedno. Mislim da je to, među ostalim, veliki problem i za pročišćavanje. Naime, ako kanalizacija i uspije progutati sve te vode zajedno, pljusak mijenja njihov sastav jer velike količine oborine čini da dominira čista voda što može poremetiti biološke procese pročišćavanja“, tumači naš arhitekt.

Korijenje drveća u gradovima često nije čvrsto

Stručnjakinja za vjetrove, Maja Telišman Prtenjak, profesorica na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže da je poznato da korijenje stabala često izgleda slično kao njihove krošnje.

"Primjerice, korijen oraha, koji ima široku krošnju, mora i sam biti širok kako bi stablo bilo otporno na vjetrove. U gradovima je često problem u tome što stabla ne dobivaju dovoljno prostora da razviju korijenje. Ponekad se novom gradnjom ili radovima ono smanjuje ili siječe. Stoga drveće po gradovima često nema dovoljno jako korijenje da ih drži na olujnim vjetrovima pa se ruši. U urbanim sredinama drveće raste u uvjetima koji su napola umjetni", kaže Telišman Prtenjak.

Rijetko kasni mraz

Ističe da je jako iznenađena da smo jučer, 12. svibnja imali mraz.

"To je vrlo kasan datum za pojavu mraza. Posljednjih godina sve se više istražuju utjecaji takvih neočekivanih pojava mrazova na vegetaciju, osobito na trajnice, odnosno višegodišnje bilje na koje se najviše odražavaju. Nekada su zadnji mrazovi bili između 1. i 15. travnja.

Zbog klimatskih promjena zadnjih 20-ak godina vegetacija kreće ranije s listanjem i cvjetanjem, a to razdoblje je jako osjetljivo. Ako se u njemu pojavi mraz, nastaju velike štete, osobito u voćarstvu. Tako kasni mraz kao ovaj jučerašnji ne pamtim. Problem klimatskih promjena je to što ekstremi izlaze iz kalendarskih okvira. Pojave kasnog mraza se zbog zagrijavanja inače pomiču prema ranijim datumima, međutim, oni očito mogu jako iznenaditi", dodaje.

Voćke stradavaju prve

Boris Duralija, profesor voćarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, upozorava da posljedice klimatskih promjena među prvima osjeća voćarska proizvodnja.

"Jak vjetar može izazvati lomove grana, izvaljivanje stabala iz tla, oštećenja nasada i sustava potpore, osobito u intenzivnim voćnjacima. Zbog toga je pri podizanju novih nasada važno birati vrste, sorte, podloge i uzgojne oblike koji su otporniji na vjetar, ali i planirati odgovarajuće mjere zaštite prostora.

Posebno važnu ulogu imaju vjetrozaštitni pojasevi, koji mogu biti formirani od jablanova ili drugih prikladnih vrsta drveća i grmlja, ali i od različitih fizičkih prepreka. Takvi pojasevi smanjuju brzinu vjetra, ublažavaju mehanička oštećenja i stvaraju povoljnije mikroklimatske uvjete u nasadima.

Osim vjetra, veliki problem predstavlja i tuča, kakva je u utorak 12. svibnja pogodila dijelove Zagreba i njegovu okolicu. U brojnim vrtovima i voćnjacima uništen je značajan dio uroda, a štete su zabilježene i na plastenicima s uzgojem jagoda. To pokazuje da se voćarstvo mora sve više prilagođavati novim klimatskim rizicima, kroz protugradne mreže, osiguranje proizvodnje, pravilno projektiranje nasada i zaštićenih prostora te sustavnije mjere zaštite", tumači Duralija.

Upravi grada Zagreba poslali smo upit što poduzima i planira poduzeti po tom pitanju. Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.