TVORNICA obuće Borovo desetljećima je bila simbol privrednog razvoja Slavonije, Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije. Nastala je još u tridesetim godinama 20. stoljeća, stradala je u dva rata i promjenama u poslovanju, da bi danas proizvodila u skromnom opsegu tražeći novog poslovnog partnera. Kombinat Borovo u svoja je zlatna vremena zapošljavao oko 23.000 radnika - danas ih je petstotinjak - i nalazi se u 99,99 postotnom državnom vlasništvu.

Borovo je osnovao češki industrijalac Tomaš Bata.

Galerija

"Premda kao trgovačko društvo Bata cipele i koža d.d Zemun-Zagreb postoji od 1921. godine, proizvodnja kod nas počinje 7. lipnja 1931. u magazinu Slovačke dunavske plovidbe, kolokvijalno znane kao Češka agencija, u blizini tadašnje nove luke. Paralelno Bata kupuje 70 hektara susjednih parcela na kojima planira izgradnju tvornice s naseljem," kaže za Index Toni Roca, viši kustos i voditelj Kulturno-povijesne zbirke Gradskog muzeja Vukovar. 

Borovo je značajna industrijska baština

 "Kolonija dr. Jana Antonina Bate postala je naš prvi i najveći primjer idealnoga grada moderne. Do 1933. u njoj živi 196,  a tri godine kasnije 1.818 žitelja. Izgrađen je društveni dom i radnički restoran, dvije električne energane, ambulanta, stadion, tenisko i rukometno igralište, kupalište na Dunavu, kino-dvorana, knjižnica, vrtić, osnovna i srednja škola. Sredinom studenoga 1932. počele su izlaziti prve tvorničke novine u državi, a od 1938. u eteru je Radio Borovo. Od lipnja 1934. športski je aerodrom povezan redovnim linijama s Beogradom i Zagrebom, kasnije Grazom i Bečom," dodaje Roca.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Karač kaže za Index: "Prostorna organizacija satelitskoga grada temelji se na dosljednome funkcionalnom odvajanju proizvodno-industrijskog dijela smještenog uz luku i željeznicu te stambene zone i prostora za rekreaciju u zaleđu. Koncept samog naselja izveden je iz humanih postulata vrtnoga grada, s geometrijskim rasporedom slobodnostojećih stambenih jedinica unutar parkovnog pojasa, bez izražene pojedinačne parcelacije. Prema tipskom obrascu Batinih zlinskih industrijskih blokova proizvodne su hale oblikovane u duhu avangardne rane moderne."

 Pred početak Drugog svjetskog rata naselje broji oko 2.000 žitelja, a tvornica 4.650 zaposlenih. Tvornica je preobrazila Vukovar iz administrativno-obrtničkoga u industrijski centar regije. Nakon 1945. Borovo se ubrzano razvijalo i postalo industrijski div.

Proizvodili su gumeno-tehničku robu, PVC obuću te otvarali nove pogone. Dograđivano je i obližnje radničko Borovo Naselje – 1960. izgrađen je olimpijski bazen, 1967. kino te 1977. sportska dvorana.  1970. Borovo počinje intenzivno izvoziti svoje proizvode. Na početku izvoz iznosi 1,34 milijuna dinara, dok desetljeće potom raste na 428 milijuna dinara ili 105 milijuna američkih dolara. Godine 1972. izgrađen je pogon Nova pneumatika dok je 1979. započela izgradnja nove Alatnice.

 "Borovo 1980-ih doseže novi zenit s oko 23.800 zaposlenika. Tada se u Kombinatu na godišnjoj razini proizvodilo 23 mil. pari obuće, 12.500 t gumeno-tehničke robe i preko 580.000 auto-guma. Trgovačka mreža je imala 620 trgovina. Zlatno doba je završilo u drugoj polovici 1980-ih kada su se javili problemi s prekomjernim brojem zaposlenih, smanjenom produktivnošću i konkurentnošću, a kulminiralo je devastacijom u Domovinskom ratu, gubitkom tržišta te pojavom globalnih igrača koji diktiraju tržišne uvjete," objašnjava kustos Toni Roca.

Zgrade Borova se kao spomenik arhitekture, urbanizma i perivojne umjetnosti od 2008. nalaze na listi u nacionalnom Registru kulturnih dobara. Kulturno-povijesna cjelina Bata-ville zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro s opaskom kako je ista najvrjedniji primjer među novo planiranim gradovima građenim u duhu rane moderne na području srednje Europe.

Borosane i Startasice

Najpoznatiji proizvodi Borova svakako su namjenska obuća Borosana koja se proizvodi od 1968. te sportska obuća Startas koja se pojavila 1976. Svoju je najveću popularnost stekla kao službena obuća Univerzijade u Zagrebu 1987., kada se prodavalo oko pet milijuna pari tenisica na godinu.

 Startasice su se ponovno počele proizvoditi nakon 2007. godine.

 Borovo je surađivalo s poznatim svjetskim tvrtkama kao što su Puma, Salamander, Semperit i Pirelli, po licenci kojih je od 1980. proizvodilo i klinasto remenje. Imalo je predstavništva u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani te Münchenu.  

 "Na početku Domovinskog rata Borovo se uključilo u organizaciju obrane Vukovara opskrbljujući električnom energijom Ratnu bolnicu, vodovod te veća gradska skloništa. Poslovanje poduzeća prestalo je 1991., a od 1992. do mirne reintegracije 1998. uprava Borova djelovala je u Zagrebu, a proizvodnja u Donjem Miholjcu. Kada 1998. Borovo ulazi u posjed svoje imovine u Vukovaru, organizira se kao poslovna grupa i počinje s proizvodnjom obuće i gumeno-tehničke robe na matičnoj lokaciji. Godine 2008. proizvodnja kožne obuće preseljena je u novoobnovljenu i tehnološki opremljenu zgradu Obućara nova," navodi Toni Roca.

Prema podacima poslovnih portala, Borova danas ima petstotinjak zaposlenih i posluje s gubitkom. U javnosti se pojavila informacija kako je singapurska tvrtka Eureka Investment izvršila "dubinsko snimanje" poduzeća Borovo d.d. zbog interesa za partnerstvom. Objavljeno je kako je i Centar za restrukturiranje (CERP) službeno pozvao jednog strateškog investitora u Borovo, uz ugovor o tajnosti. 

 Na upit Indexa, CERP nije pojasnio o čemu se radi.

 Uputili su nas na upravu Borova, gdje kažu: "Danas Borovo d.d. nastavlja svoju proizvodnu tradiciju, zadržavajući prisutnost na tržištu i oslanjajući se na dugogodišnju prepoznatljivost brenda. Time i dalje ima važnu ulogu u gospodarskom i društvenom životu Vukovara i regije. Borovo nije samo industrijski subjekt – ono je dio identiteta Vukovara i simbol industrijske tradicije Hrvatske, s jasnom ambicijom daljnjeg razvoja i uključivanja u moderne gospodarske tokove."