Načelnik glavnog stožera izraelske vojske rekao je da u Libanonu nema prekida vatre, unatoč Trumpovim nastojanjima da učvrsti nominalno "primirje" koje je stupilo na snagu sredinom travnja, javljaju izraelski mediji. The Times of Israel objavio je da je Eyal Zamir to rekao tijekom današnjeg posjeta pomorskoj bazi u Haifi.

U Washingtonu je trenutačno u tijeku četvrti krug pregovora između izraelske i libanonske vlade, uz posredovanje SAD-a. Hezbolah, koji podupire Iran, protivi se pregovorima.

Arakči je za libanonski Al Mayadeen rekao da kontakt sa SAD-om nije prekinut, ali da u pregovorima nije postignut napredak.

Iranski ministar vanjskih poslova dodao je da obje strane proučavaju tekstove koje su razmijenile.

U komentarima koje je prenijela iranska novinska agencija Tasnim, iranski ministar vanjskih poslova rekao je da je Teheran jasno dao do znanja da "neće šutjeti" u slučaju napada na Bejrut.

"Svaki napad na Bejrut imao bi ozbiljne posljedice i doveo bi do potpune obnove rata", rekao je Arakči u intervjuu za libanonski medij Al Mayadeen.

"U trenutku kada je Izrael zaprijetio napadom na predgrađa Bejruta, zauzeli smo odlučan stav, a iranske oružane snage stavljene su u punu pripravnost za protunapad."

Izrael je zaprijetio bombardiranjem južnih predgrađa Bejruta u sklopu produbljivanja svoje vojne invazije na tu zemlju. No Trump je u utorak rekao da je osigurao obećanja i Izraela i Hezbolaha da će prestati s borbama, predstavljajući taj potez kao diplomatski proboj kojim je spriječena šira izraelska ofenziva.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je poslijepodne nove podatke o pomorskoj blokadi Irana, navodeći da su američke snage dosad preusmjerile 125 brodova.

U službenom priopćenju se dodaje kako je vojska SAD-a do danas "onesposobila" još šest brodova s ciljem "osiguravanja usklađenosti" s nametnutim mjerama.

Pomorska blokada koju provodi SAD dio je strategije pritiska na Teheran s ciljem nanošenja izravne štete iranskoj naftnoj industriji, a time i gospodarstvu, dok god Iran drži zatvorenim strateški ključan Hormuški tjesnac. Službeni Teheran više je puta ponovio kako ovu blokadu smatra izravnim kršenjem dogovorenog primirja.

Inspektori Pentagona, State Departmenta i USAID-a pokrenuli su zajedničku istragu o američkom ratu s Iranom, objavivši pritom da su zakonski obvezni ispitati sve prekomorske vojne operacije koje traju dulje od 60 dana.

Ova je objava pravno i politički iznimno značajna jer pokazuje da neovisni nadzorni organi smatraju kako rat pravno traje više od 60 dana od svog početka 28. veljače. Prema američkom Zakonu o ratnim ovlastima, predsjednik ne smije držati američke trupe u aktivnim sukobima dulje od 60 dana bez odobrenja Kongresa. Trumpova administracija takvo odobrenje za operaciju "Epski bijes" nikada nije tražila.

Ministar obrane Pete Hegseth tvrdio je prošlog mjeseca da se rok od 60 dana "resetirao" kada je predsjednik Donald Trump u travnju proglasio prekid vatre. Međutim, ured glavnog inspektora Pentagona potvrdio je da je imenovan voditelj istrage za operaciju "Epski bijes" još 12. svibnja, što izravno demantira tvrdnje ministarstva obrane. Hegsethov ured odbio je komentirati ove nesuglasice. Istovremeno, šef diplomacije Marco Rubio i dalje ustraje na tvrdnji da je rat "gotov", iako SAD i Iran i proteklih dana razmjenjuju vatru.

Zalihe sirove nafte u američkim komercijalnim skladištima pale su prošlog tjedna za dodatnih 8 milijuna barela, što je već šesti uzastopni tjedni pad, pokazuju službeni podaci savezne vlade objavljeni danas.

Tržišni analitičari, trgovci i direktori naftnih kompanija upozoravaju da se te zalihe troše zabrinjavajućom brzinom kako bi se ublažio udarac izazvan blokadom Hormuškog tjesnaca i ratom s Iranom. Prema podacima Uprave za energetske informacije (EIA), ukupne zalihe nafte, uključujući i hitne rezerve u Strateškim rezervama nafte (SPR), sada su na najnižoj razini od veljače 2024. godine.

Zalihe u ključnom čvorištu Cushing u Oklahomi ponovno su pale i opasno se približile razini koju analitičari smatraju operativnim minimumom. Ovo se čvorište posebno prati jer se u njemu formiraju cijene američke lakog nafte (WTI).

Jedina pozitivna vijest je blagi rast zaliha benzina i dizela, što je prvi skok nakon 16 tjedana, a do kojeg je došlo zbog vala uvoza na istočnu obalu SAD-a i privremenog pada potražnje nakon praznika Memorial Day. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je pad cijena goriva na pumpama završen. Očekuje se da će državne strateške rezerve u idućim danima pasti ispod najnižih razina iz Bidenove ere, a cijene benzina bi krajem ljeta mogle dosegnuti nove četverogodišnje rekorde.

Američki šef diplomacije Marco Rubio izjavio je danas pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma kako će Donald Trump osobno sudjelovati na predstojećem samitu šefova država NATO-a, koji se sljedećeg mjeseca održava u Turskoj.

Ova objava dolazi u trenutku iznimno zategnutih odnosa između Trumpa i Sjevernoatlantskog saveza, koje je dodatno produbilo američko pokretanje rata u Iranu. "Smatram da je predstojeći sastanak NATO-a u Turskoj u srpnju vjerojatno najvažniji sastanak u povijesti saveza jer postoje neke stvari koje se moraju raščistiti i popraviti", poručio je Rubio.

Podsjetimo, Trump je u travnju ovaj 77 godina star vojni savez nazvao "tigrom od papira" te otvoreno sugerirao da bi Sjedinjene Američke Države mogle razmotriti izlazak iz NATO-a. To je uslijedilo nakon što su države članice ignorirale njegov službeni poziv za pružanje vojne pomoći u operacijama ponovnog otvaranja strateški ključnog Hormuškog tjesnaca.

Američki šef diplomacije Marco Rubio je danas pred Kongresom izjavio da SAD čeka "konačni potpis" Irana na pregovorima koji se vode oko nuklearnog programa Teherana.

Rubio se poslijepodne pojavio na saslušanju gdje je odgovarao na pitanja o ratu s Iranom, a u nastavku donosimo ključne točke njegova istupa:

• Uvjet svih uvjeta: Bilo kakav sporazum s Iranom ticao bi se isključivo nuklearnog programa Teherana. Rubio je naglasio da bi bilo nemoguće potpisati dogovor koji ne rješava pitanje visoko obogaćenog uranija.
• Preokret u pregovorima: Prije nekoliko mjeseci Iran je potpuno odbijao uopće razgovarati o nuklearnom programu, dok je sada to pitanje jasno definirano i adresirano u nacrtima dokumenata, tvrdi Rubio.
• Još nema zelenog svjetla: Unatoč napretku, šef diplomacije je upozorio da Washington još uvijek nema konačni pristanak i potpis s iranske strane.
• Trgovina za tjesnac: Rubio je precizirao uvjete pregovora istaknuvši da je deblokada Hormuškog tjesnaca izravno vezana za ukidanje pomorske blokade iranskih luka, a ne za ukidanje općih sankcija.
• Sankcije ostaju: Američke sankcije povezane s iranskim nuklearnim programom mogle bi eventualno doći na dnevni red ako Iran ispuni sve što se od njega traži, no Rubio je naglasio da je to tek daleka budućnost.

Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima iznad 97 dolara, uz nastavljene sukobe na Bliskom istoku i slabe pomake u pregovorima između Teherana i Washingtona koji bi trebali osigurati normalizaciju tranzita kroz Hormuški tjesnac.

>> Opširnije

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je večeras da su oružane snage te zemlje izvele "udare u samoobrani" na lokacije koje Sjedinjene Američke Države koriste za napade na trgovačke brodove i kršenje primirja.

Araghchi je u objavi na društvenoj mreži X poručio da će "bilo kakav neprijateljski čin naići na trenutačan i odlučan odgovor", dodavši kako se "ono što sankcije i rat nisu uspjeli postići, neće uspjeti s još više rata". Uz izjavu je objavio i videoisječak američkog šefa diplomacije Marca Rubija koji hvali savezničku suradnju Kuvajta i UAE-a s Washingtonom tijekom operacije "Epski bijes", kako je SAD nazvao svoje incijalne udare na Iran krajem veljače i početkom ožujka.

Šef iranske diplomacije potvrdio je da je Teheran ciljao američke baze u Kuvajtu i Bahreinu, kao i brod u blizini Hormuškog tjesnaca. Prema njegovim riječima, napadi raketama i dronovima pokrenuti su nakon što je američka vojska projektilom Hellfire onesposobila naftni tanker pod zastavom Bocvane koji je plovio prema otoku Harg, glavnom iranskom čvorištu za izvoz nafte.

Kuvajt bi nakon otvaranja Hormuškog tjesnaca mogao obnoviti gotovo 70 posto proizvodnje nafte u roku od najviše osam tjedana, rekao je danas šeik Khaled Ahmad Al-Sabah, direktor međunarodnog marketinga u državnoj naftnoj kompaniji Kuwait Petroleum Corporation (KPC).

>> Opširnije

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je danas u intervjuu za CNBC da će svaka odluka o punom povratku vojnim akcijama protiv Irana biti na američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Netanyahu je pritom naglasio da su i američke i izraelske snage potpuno spremne za takav scenarij.

U nastavku razgovora izraelski je premijer dodao kako sukob s Iranom još ni blizu nije gotov, ali je istaknuo da je Teheran nakon dosadašnjih udara znatno oslabljen.

Libanonski Hezbolah potvrdio je da je ispalio niz raketa na izraelske vojnike koji operiraju na sjeveru Izraela.

Nešto ranije, izraelska vojska (IDF) priopćila je da je ova proiranska skupina lansirala dva projektila iz Libanona. Mete napada bile su pogranično naselje Misgav Am, no IDF ističe da je njihova protuzračna obrana uspješno presrela oba projektila. Prema službenom izvješću izraelskih snaga, u ovom napadu nema ozlijeđenih.

Kuvajt je poslijepodne službeno i kategorički odbacio tvrdnje Teherana da su Sjedinjene Američke Države koristile kuvajtski teritorij i zračni prostor za izvođenje zračnih udara na Iran.

Ovaj službeni demanti uslijedio je neposredno nakon što je u ministarstvo vanjskih poslova hitno pozvan iranski otpravnik poslova. Zamjenik ministra vanjskih poslova Hamad Suleiman Al-Mashaan uručio mu je notu u kojoj se ističe "kategoričko odbijanje Kuvajta da se njegov teritorij ili zračni prostor koriste za bilo kakve neprijateljske činove protiv bilo koje zemlje".

U službenom priopćenju kuvajtskog ministarstva naglašava se kako su "lažne iranske tvrdnje potpuno neutemeljene i ne počivaju ni na kakvim dokazima".

Kuvajt je proglasio dvojicu članova iranske diplomatske misije nepoželjnim osobama (persona non grata) i zatražio njihovo hitno napuštanje zemlje, priopćilo je kuvajtsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Ova  odluka donesena je nakon što je u ministarstvo hitno rano poslijepodne bio pozvan iranski otpravnik poslova u Kuvajtu, Hamed Hamid Yaqoubi Far, kojemu je uručena oštra službena prosvjedna nota zbog današnjih udara.

"Zamjenik ministra vanjskih poslova objasnio je da je ova odluka izravna posljedica neprekidnih i neumoljivih iranskih napada balističkim projektilima i dronovima, koji su se ponovili danas u zoru, a u kojima je ciljan niz civilnih objekata i vitalnih postrojenja, uključujući i Međunarodnu zračnu luku Kuvajt", stoji u službenom priopćenju. Podsjetimo, u tom je napadu jedna osoba poginula, a više od 60 ih je ranjeno.

Nakon silovitog noćnog napada Irana na Kuvajt i Bahrein, u kojem je više od 60 ljudi ranjeno, a najmanje jedna osoba je poginula, na Bliskom istoku izbila je diplomatska oluja

>> Opširnije

Iranski režim najvjerojatnije pokušava iskoristiti trenutne mirovne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi fokus s vlastitog teritorija prebacio na širu regiju.

>> Opširnije

Ministarstvo unutarnjih poslova Bahreina donijelo je hitnu odluku kojom se svim građanima te države strogo zabranjuje putovanje u Iran i Irak.

Ova radikalna sigurnosna mjera izravna je posljedica najnovijih iranskih raketnih napada u regiji, posebice jutrošnjeg žestokog udara na zračnu luku u Kuvajtu. Kako se navodi u službenom priopćenju bahreinskog ministarstva, odluka je donesena "u svjetlu trenutačnih sigurnosnih napetosti koje su rezultat sramotne iranske agresije protiv regije".

Iranske snage izvele su žestok zračni napad na Kuvajt, a glavni cilj bila je Međunarodna zračna luka Kuvajt. Prema službenim podacima kuvajtskog ministarstva zdravstva, u napadu su ozlijeđene najmanje 63 osobe. Riječ je o jednom od najkrvavijih napada na neku od zaljevskih država od samog početka sukoba s Iranom.

Glasnogovornik ministarstva potvrdio je da je sedmero ozlijeđenih hitno prebačeno na složene operacije. Indijsko veleposlanstvo u Kuvajtu priopćilo je da je u napadu poginuo i jedan državljanin Indije te da su u kontaktu s obitelji žrtve.

Državna novinska agencija KUNA, pozivajući se na ministarstvo obrane, javlja da je u napadu teško oštećen Terminal 1 kuvajtske zračne luke, a na snimkama s društvenih mreža vide se požari i golemo razaranje unutar same zgrade.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se on i iranski vrhovni vođa, ajatolah Mojtaba Khamenei, "čini se, prilično dobro slažu" – unatoč tome što ajatolah nije viđen u javnosti još od samog početka američkog rata u Iranu.

Novinari New York Posta upitali su Trumpa zna li u kakvom je stanju iranski vođa, na što je on odgovorio: "Čujem da nije baš najbolje."

"Ako je vjerovati pričama, znate, nedostaje mu dosta različitih dijelova tijela", rekao je američki predsjednik. Podsjetimo, ranije je objavljeno da je Khamenei teško ranjen u prvom valu američkih zračnih udara na Iran, u kojima je poginuo njegov otac Ali Khamenei.

Na pitanje tko zapravo donosi odluke u Iranu, Trump je odgovorio: "Pa, kažu da on daje odobrenja jer to tako funkcionira već jako, jako dugo. Prvo njegov otac, a sad on, pretpostavljam da je to nasljeđe. Ali čini se da se prilično dobro slažemo." Trump je na kraju dodao i kako bi se u nekom trenutku volio sastati s ajatolahom.

Američki predsjednik Donald Trump odbacio je tvrdnje da ga je Netanyahu izmanipulirao oko Irana, ističući da je odluka bila njegova kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje.

>> Opširnije

Američki predsjednik Donald Trump odbacio je kritike na račun svojeg nepredvidivog pristupa u rješavanju sukoba s Iranom, ustvrdivši da se njegovi stavovi mijenjaju u skladu s novim činjenicama. U intervjuu za podcast Pod Force One, Trump je komentirao zbunjenost koju njegova politika izaziva u Teheranu.

"Dobro je ako su zbunjeni, a Iranci su svakako zbunjeni", izjavio je Trump. Svoju sklonost promjeni mišljenja opisao je kao dio svoje prirode. "Ne, jednostavno sam takav. Moji stavovi se mijenjaju. Mogao bih vam sada dati odgovor, a onda za 20 minuta ući u Ovalni ured i shvatiti da je postao netočan. Činjenice se mijenjaju i stvari se brzo odvijaju", pojasnio je.

Američki predsjednik također je opisao rat protiv Irana kao namjeran izbor koji se nije mogao odgoditi. Taj je, kako se navodi, ničim izazvan napad nazvao nužnom "ekskurzijom".

"Nisam to mogao odgoditi, znam da nisam jer je ovo previše važno. Da jesam, imali bi nuklearno oružje", rekao je Trump. "Imali bi ga dva tjedna nakon udara bombardera B-2. Dakle, da sam odgodio, imali bi nuklearno oružje."

Na kraju je zaključio: "Neće imati nuklearno oružje, a iz toga će proizaći i mnoge druge dobre stvari."

Donald Trump tvrdi da je postigao dogovor s Iranom o odustajanju od nuklearnog programa, odbacujući tvrdnje o iranskoj vojnoj moći i spominjući moguće buduće sastanke.

>> Opširnije

Jedna je osoba poginula, a 63 su ozlijeđene u iranskom napadu bespilotnim letjelicama i projektilima koji je rano jutros pogodio Međunarodnu zračnu luku Kuvajt. U napadu, čija je meta bio aerodromski terminal, oštećeni su i ključni objekti u zračnoj luci te diplomatske misije.

Kuvajtsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je da su u napadu ozlijeđene 63 osobe. U priopćenju se dodaje da je izvedeno i sedam hitnih operacija.

Ujedinjeni Arapski Emirati osudili su iranske napade na Kuvajt, koje su nazvali "terorističkima". U napadima je poginula jedna osoba, više ih je ranjeno te su oštećeni ključni objekti, uključujući Međunarodnu zračnu luku Kuvajt i diplomatska predstavništva, piše WAM.

Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a u priopćenju je navelo kako napadi predstavljaju "flagrantno kršenje" suvereniteta Kuvajta i međunarodnog prava te da su prijetnja regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. Iranski udari opisani su i kao "opasna eskalacija".

Iz ministarstva su istaknuli da se ciljanjem diplomatskih misija i njihovih prostorija krši Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, koja jamči potpuni imunitet diplomatskim zgradama i osoblju. Ujedinjeni Arapski Emirati izrazili su punu solidarnost s Kuvajtom te su podržali sve mjere koje ta zemlja poduzima radi očuvanja vlastite sigurnosti i stabilnosti.

Iran je izvršio smrtnu kaznu nad muškarcem osuđenim za ubojstvo pripadnika snaga sigurnosti tijekom protuvladinih prosvjeda u siječnju 2026. godine. Iranske vlasti taj su val prosvjeda u više navrata opisale kao "cionistički udar" orkestriran iz inozemstva.

Poluslužbena novinska agencija Tasnim izvijestila je da je presuda izvršena nad navodnim ubojicom bojnika Mohammada Javada Bakhshiana, koji je život izgubio u gradu Hamedanu na zapadu zemlje.

Prema izvještaju agencije Tasnim, 18. siječnja 2026. u Hamedanu su bile raspoređene nenaoružane snage sigurnosti sa zadaćom da zaštite ljude od izgrednika. U jednom trenutku prosvjednici su ih napali. Bojnik Bakhshian odvojio se od svojih kolega, nakon čega je pretučen i uboden u bok. Ozljedama je podlegao kasnije.

Nemiri u siječnju 2026. godine proširili su se na najmanje 25 od 31 iranske pokrajine, a bili su potaknuti gospodarskim nezadovoljstvom, inflacijom i sankcijama. Iransko vodstvo je za nerede optužilo Sjedinjene Američke Države i Izrael, tvrdeći da se radi o zavjeri koju provode "plaćenici" i "izdajnički Iranci u inozemstvu".

Vlasti su na prosvjede odgovorile represijom, a o razmjerima svjedoči i podatak da je samo u Hamedanu uhićeno 148 osoba pod optužbom da su bile "kolovođe nereda".

Iran je odbacio tvrdnje američkog državnog tajnika Marca Rubija o navodnim planovima za atentate na američke političke čelnike, uključujući i predsjednika. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova poručio je da Washington takvim optužbama pokušava skrenuti pozornost s onoga što je nazvao "ratnim zločinima" nad iranskim civilima.

Glasnogovornik Esmail Baghaei objavio je na platformi X video Rubijevih izjava uz komentar: "Svaka optužba je priznanje". U nastavku je dodao: "Glumeći žrtvu ne možete oprati svoje užasne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nad iranskim narodom".

U videoisječku koji je Baghaei podijelio, Rubio navodi kako su u Sjedinjenim Državama već osuđene osobe povezane s, kako je rekao, iranskim agentima koji su na američkom tlu planirali ubojstva američkih političkih dužnosnika.

Baghaei je u svojoj reakciji ukazao na niz događaja iz tekućeg sukoba između SAD-a i Irana. Kao primjer je naveo raketni napad na školu u Minabu 28. veljače, u kojem je prema tvrdnjama iranskih vlasti poginulo više od 170 djece i učitelja.

Iran neće dopustiti Sjedinjenim Državama da prekorače svoje ovlasti u pregovorima ili procesu prekida vatre, izjavio je Mohsen Rezaee, član iranskog Vijeća za razboritost i bivši zapovjednik Korpusa čuvara islamske revolucije.

"Odgovor na svaki pucanj i agresiju bit će baraž projektila i dronova", napisao je Rezaee na platformi X. "Povijest se neće vratiti unatrag, a agresor će biti brzo kažnjen. Ni u pregovorima ni u procesu prekida vatre nećemo dopustiti Americi da prekorači ovlasti", dodao je.

Međunarodna zračna luka Kuvajt ponovno je uspostavila letove tvrtke Kuwait Airways s Terminala 4, nakon što su bili obustavljeni zbog iranskih napada bespilotnim letjelicama i projektilima. Kako je izvijestila službena novinska agencija Kuna, promet je obnovljen nakon što su tehnički timovi i nadležna tijela dovršili procjenu štete i poduzeli sve potrebne mjere za sigurno odvijanje operacija.

U iranskom je napadu jedna osoba poginula, a više ih je ozlijeđeno, no njihov točan broj nije objavljen. Teheran je priopćio kako je napad bio odgovor na američke udare na jedan trgovački brod i komunikacijski toranj.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog situacije na Bliskom istoku nakon današnje razmjene vatre između Irana i Sjedinjenih Država, poručivši kako obnovljeni rat ne bi služio interesima nijedne strane. Na dnevnom brifingu za medije, glasnogovornik ministarstva pozvao je sve strane da se pridržavaju prekida vatre. Ujedno je uputio poziv Teheranu i Washingtonu da održe zamah svojih pregovora.

Iran je osudio, kako navode, američke napade, ističući da se njima krši sporazum o prekidu vatre i međunarodno pravo. Iransko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako Kuvajt i Bahrein snose "izravnu i jasnu odgovornost" za napade. U priopćenju se tvrdi da su se njihovi teritoriji i kapaciteti koristili za potporu američkim vojnim operacijama protiv Irana.

Upozorenje iz Teherana

Teheran je također poručio da zadržava pravo na samoobranu te će iskoristiti sva raspoloživa sredstva za odgovor, što uključuje i gađanje izvora bilo kakvih budućih napada.

Utjecajni iranski zastupnik tvrde struje Esmail Kowsari pozvao je oružane snage svoje zemlje da se "mnogo snažnije" suprotstave Sjedinjenim Državama, ustvrdivši da Amerikanci "ne razumiju ništa osim jezika sile i moći", prenosi iranska novinska agencija Tasnim.

Kowsari, član parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, ovim je komentarima odgovorio na priopćenje Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC). U priopćenju se poziva na jačanje odgovora na ono što je opisano kao neprijateljsko djelovanje SAD-a.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči obavio je niz telefonskih razgovora sa svojim kolegama iz Francuske, Turske, Katara, Egipta, Pakistana i Saudijske Arabije, priopćilo je iransko ministarstvo vanjskih poslova na platformi X. Diplomatska aktivnost uslijedila je nakon iranskih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na Kuvajt i Bahrein, koje Teheran opravdava kao odgovor na "američku agresiju".

U razgovoru s Pakistanom, uz ministra vanjskih poslova, sudjelovao je i general Asim Munir, načelnik glavnog stožera vojske te zemlje.

Wall Street Journal navodi da nije jasno je li Hegseth u ovom slučaju slijedio propisani postupak.

>> Opširnije

Protuzračna obrana Bahreina presrela je i uništila tri projektila te više bespilotnih letjelica, priopćila je u srijedu vojska te kraljevine, osudivši iranske napade na regiju.

Glavno zapovjedništvo vojske navelo je da Iran "nastavlja sa svojim sustavnim neprijateljskim pristupom kroz gnusne napade projektilima i bespilotnim letjelicama koji ciljaju civilne objekte u Kraljevini Bahrein".

Dodali su da su "sva njihova oružja i postrojbe na najvišim razinama spremnosti i obrambene pripravnosti" te su upozorili civile da ne diraju niti prilaze "bilo kakvim čudnim ili sumnjivim predmetima".

Međunarodna zračna luka u Kuvajtu oštećena je rano jutros u napadu iranskim dronovima, nakon čega je obustavljen sav zračni promet.

Državna uprava za civilno zrakoplovstvo potvrdila je da je oštećeno nekoliko objekata. Vlasti su, kako prenosi Reuters, izvijestile da u napadu ima i ozlijeđenih. Obustavu zračnog prometa potvrdila je i Kuvajtska novinska agencija.

Prema izvješćima lokalnih medija, zgrada Terminala 1 na zračnoj luci ponovno je otvorena tek u ponedjeljak. Bila je zatvorena zbog sanacije štete nastale u prethodnom iranskom napadu krajem veljače.

Iako je promet Hormuškim tjesnacem strogo ograničen zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana, podaci o pomorskom prometu pokazuju da su zabilježeni rijetki prolasci. Dva naftna tankera uspješno su napustila taj plovni put, dok je jedan tanker za ukapljeni prirodni plin (UPP) ukrcao teret u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, javlja novinska agencija Reuters.

Tanker Cy Victorious, koji prevozi najmanje 80.000 tona loživog ulja ukrcanog u Iraku početkom travnja, napustio je tjesnac 30. svibnja i sada plovi prema Maleziji. Dan ranije, 29. svibnja, tjesnacem je uspješno prošao i tanker Sti Elysees, natovaren naftnim prerađevinama iz Kuvajta još krajem veljače, a njegovo odredište zasad nije poznato.

Zabilježen je i prolazak tankera za UPP Marigold, koji je 3. svibnja isključio svoj sustav za automatsku identifikaciju (AIS) kako bi neopaženo ušao u tjesnac. Brod je potom uspješno ukrcao teret na otoku Das u Ujedinjenim Arapskim Emiratima između 24. i 25. svibnja.

Dodatni znak nade da bi se plovni put uskoro mogao ponovno otvoriti za promet predstavljaju četiri tankera za UPP. Brodovi Al Hamra, Al Areesh, Al Khuwair i Al Marrouna nedavno su bez tereta isplovili iz područja Indije i Šri Lanke te zauzimaju položaje u blizini istočnog ulaza u tjesnac.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči i njegov saudijski kolega Faisal bin Farhan al Saud telefonski su razgovarali o diplomatskim naporima za okončanje sukoba na Bliskom istoku. Kako je priopćilo iransko ministarstvo vanjskih poslova, dvojica ministara razmijenila su stajališta o zbivanjima u regiji i naporima koji se ulažu u postizanje stabilnosti i smirivanje napetosti, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.

Do razgovora dolazi nakon što je 7. travnja, uz posredovanje Pakistana, sklopljen prekid vatre. Time je okončan američko-izraelski rat protiv Irana koji je trajao približno 40 dana.

U međuvremenu, dugoročni sporazum između SAD-a i Irana, koji je u planu već nekoliko tjedana, i dalje je na čekanju. Čini se da su pregovori zaustavljeni zbog neriješenih pitanja vezanih uz Hormuški tjesnac i izraelske agresije u Libanonu.

Na internetu je objavljena snimka s jedne kuvajtske autoceste na kojoj se navodno vide iranski projektili kako prelijeću nebom. Video prikazuje i lansiranje raketa presretača koje su ih pokušale srušiti.

Događaji na nebu izazvali su paniku među vozačima. U tom kaosu, kako bilježi snimka, na autocesti je došlo i do prometne nesreće.

Američki republikanski zastupnik Thomas Massie odbacio je izvješća o napetostima između Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua kao "prazne priče" te kritizirao kontinuiranu financijsku potporu svoje vlade Izraelu.

"Sve su to samo priče. Obustavite stranu pomoć Izraelu na mjesec dana i prestat će bombardirati svoje susjede - odmah će nastupiti mir, Hormuški tjesnac će se otvoriti, a cijena goriva past će za dva dolara po galonu", poručio je Massie na društvenim mrežama. "Izrael je bio i ostao najveći primatelj pomoći na teret američkih poreznih obveznika", dodao je.

Sukob CIA-e i ureda ravnatelja nacionalne obavještajne službe (ODNI) doveo je do prekida suradnje na ključnim obavještajnim procjenama, uključujući one o ratu u Iranu.

>> Opširnije

Iran i SAD prošli su tjedan izjavili da su postigli okvirni početni sporazum o zaustavljanju rata. No, dvije strane još nisu potpisale sporazum.

Iranski mediji objavili su da Teheran nije razgovarao s Washingtonom nekoliko dana, ali američki predsjednik Donald Trump je izjavio da pregovori nisu prestali. "Razgovori između nas kontinuirano se vode, uključujući prije četiri dana, prije tri dana, prije dva dana, prije jednog dana i danas", rekao je u objavi na društvenim mrežama.

Iran je objavio da je gađao američke baze u regiji i jedan brod kod Hormuškog tjesnaca, navodeći da je riječ o odmazdi za američke napade na tanker povezan s Iranom i na otok Qeshm. Američka vojska opovrgnula je iranske tvrdnje da je pogođeno sjedište Pete flote u Bahreinu, kao i jedna američka zračna baza u regiji.

Iranska revolucionarna garda (IRGC) priopćila je da je ispalila projektile na brod Panaya, koji plovi pod liberijskom zastavom. Prema iranskim državnim medijima, taj je napad bio odgovor na američki napad na naftni tanker koji je plovio prema ključnoj iranskoj naftnoj luci na otoku Kharg. Iz IRGC-a također tvrde da su SAD gađale vojni "komunikacijski toranj na južnom dijelu otoka Qeshm", koji se smatra dijelom iranske ključne obrane u blizini Hormuškog tjesnaca. Kao odgovor na to, Iran je pokrenuo "osvetničke raketne i bespilotne napade na američku zračnu i helikoptersku bazu, kao i na sjedište Pete flote SAD-a", priopćila je Garda. Upozorili su i da će "na svaku daljnju agresiju uslijediti drugačiji i oštriji odgovor".

S druge strane, američka vojska ranije je potvrdila da je u "samoobrani" gađala iransku vojnu zemaljsku kontrolnu stanicu na otoku Qeshm. Središnje zapovjedništvo SAD-a izvijestilo je da su američka i bahreinska protuzračna obrana presrele tri projektila ispaljena prema Bahreinu. U priopćenju se dodaje da su projektili usmjereni prema Kuvajtu pali prije cilja ili se raspali tijekom leta.

Američka vojska izvijestila je o još jednom neuspješnom pokušaju iranskog napada na američke snage stacionirane u Kuvajtu. Prema navodima vojske, napad bespilotnim letjelicama, koji se dogodio u srijedu ujutro po lokalnom vremenu, nije uspio pogoditi svoje ciljeve te nije bilo ozlijeđenih niti materijalne štete.

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) oglasilo se na društvenoj mreži X. "Još jedan val iranskih dronova kojima se pokušalo napasti američke snage u Kuvajtu večeras nije uspio pogoditi predviđene ciljeve", stoji u objavi. "Nitko od američkog osoblja nije ozlijeđen niti je zabilježena šteta na imovini", dodali su.

Iz američke vojske ranije su demantirali i tvrdnje da je Iran napao sjedište Pete flote SAD-a u Bahreinu, kao i američku zračnu bazu u toj regiji. Naglasili su kako su "svi iranski napadi na američke snage propali".

Američka vojska ispalila je projektil Hellfire na tanker koji je plovio prema Iranu, u sklopu blokade iranskih luka koju je nametnuo predsjednik Donald Trump, koji vrši pritisak na Teheran da pregovara o mirovnom sporazumu pod njegovim uvjetima.

>> Opširnije