IRANSKI otok Qeshm, nekada mirna zona slobodne trgovine i turistički raj poznat po Geoparku pod zaštitom UNESCO-a, pretvorio se u vojnu utvrdu na prvoj crti bojišnice.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

S površinom od oko 1445 četvornih kilometara, Qeshm je najveći otok u Perzijskom zaljevu i nadzire ulaz u Hormuški tjesnac, najvažniji pomorski prolaz za svjetski transport energenata. Zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja i snažno utvrđene infrastrukture, otok je postao primarna meta za američku vojsku, prenosi Al Jazeera.

Podzemni vojni kompleksi

Qeshm Iranu služi kao svojevrsni nepotopivi nosač zrakoplova. U njegovim podzemnim mrežama i labirintima slanih špilja skrivene su strogo povjerljive obalne raketne bitnice i brzi jurišni brodovi. Ispod površine otoka Iran je izgradio takozvane raketne gradove, odnosno skrivene obalne sustave namijenjene pomorskom ratovanju, s izričitim ciljem nadzora ili potpunog zaustavljanja prometa kroz Hormuški tjesnac.

Uloga u energetskom ratu

Američka vojska smatra otok živčanim centrom u tekućem energetskom ratu. Razlog tomu je što je Iran u prošlosti uspješno koristio Qeshm kao bazu za zaustavljanje ili ograničavanje plovidbe svjetskih tankera s naftom i plinom kroz strateški važan tjesnac.

Poprište sukoba

Otok je također postao često žarište razmjene vatre između SAD-a i Irana. Primjerice, nakon ranijih eskalacija u kojima je Iran gađao američke vojne instalacije u regiji, američka vojska pokretala je ciljane udare "u samoobrani" protiv položaja Iranske revolucionarne garde i komunikacijske infrastrukture na Qeshmu. Svrha tih napada bila je umanjiti sposobnost Irana da ometa plovidbu Hormuškim tjesnacem.