U HRVATSKOJ oko 50 tisuća djece nema svog stalnog pedijatra, a zbog nedostatka liječnika sustav se u pojedinim dijelovima zemlje održava zahvaljujući umirovljenicima koji su prešli 70. godinu. Jedna od najkritičnijih je Šibensko-kninska županija, gdje u primarnoj zaštiti rade samo četiri pedijatra, iako bi ih trebalo biti sedam, piše Net.hr.

Sustav ovisi o umirovljenicima

Od četiri pedijatra u Šibensko-kninskoj županiji, čak su troje umirovljenici bez kojih bi sustav doživio kolaps. Jedan od njih je 74-godišnji Ante Pelaić, koji je formalno otišao u mirovinu sa 69 godina kao pedijatar šibenske bolnice. Danas iz mirovine radi vikend pripravnosti u gospićkoj bolnici i kao pedijatar u šibenskom Domu zdravlja.

"Vodimo oko 1200 kartona, odnosno djece do sedme godine. To je previše da biste se mogli posvetiti svakom djetetu, planirati preventivne preglede, cijepljenja...", rekao je Pelaić.

Upozorava kako sustav ne može ovisiti o njegovoj dobroj volji. "Radit ću ovo dok me veseli, a kad prestane, više neću. Ali, to nije rješenje. Rješenje su mladi ljudi koji žive u korak sa sadašnjom generacijom mladih roditelja", poručio je.

Nedostatak pedijatara u cijeloj zemlji

Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje 30 posto pedijatara, odnosno njih stotinu. Problem je prisutan u cijeloj zemlji, a najteže je u Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj i Međimurskoj županiji, kao i u Gradu Zagrebu. Ovi podaci zabrinjavaju građane, a posebno roditelje.

"Djeca i njihovi roditelji nemaju se kome obratiti za ono što im je potrebno. Zato smatram da mladi koji se školuju za liječnike trebaju ustrajati u tome i, ako je moguće, odabrati specijalizaciju iz pedijatrije, jer naša su djeca nastavak našeg života", smatra Neda Kelava.

Bolnice pod dodatnim opterećenjem

Zbog nedostatka pedijatara u primarnoj zaštiti, koji se osim liječenjem bave i izdavanjem brojnih potvrda i ispričnica, roditelji bolesnu djecu često vode na Objedinjeni hitni bolnički prijem. To stvara dodatne gužve i opterećuje sekundarnu zdravstvenu zaštitu, čiji su prioritet teža stanja.

Ravnateljica Opće bolnice Šibenik Ivana Skorić ističe kako se opterećenje prelijeva na bolničke odjele. "Specijalist pedijatar brine o djeci hospitaliziranoj na Odjelu pedijatrije, sudjeluje u prihvatu novorođenčadi, a rodilište nam je odvojeno od odjela.

Istovremeno mora pregledavati djecu u Hitnoj pedijatrijskoj ambulanti, od kojih većina ne spada u trijažne kategorije koje zahtijevaju hitan pregled", objasnila je Skorić.

Problem financiranja specijalizacija

Šibenska bolnica trenutačno ima petero liječnika na specijalizaciji iz pedijatrije te je od Ministarstva zdravstva zatražila odobrenje za još nekoliko. Dom zdravlja je dobio odobrenje, ali ne i novac. "Trenutačno imamo jednu liječnicu na specijalizaciji iz pedijatrije.

Planiramo raspisati još četiri specijalizacije za područje županije, ali za njih nisu osigurana sredstva pa je sve u fazi mirovanja. Plaća jednog specijalizanta godišnje u prosjeku iznosi oko 50 tisuća eura", rekao je Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja Šibensko-kninske županije.

Potraga za rješenjima

Financiranje specijalizacija nekad je pokrivao HZZO, a kasnije su se financirale iz EU fondova, sredstava gradova, županija ili samih ustanova. Prijedlog da se ono vrati na središnju razinu još nije zaživio.

Mario Mašić, pedijatar i tajnik Hrvatskog pedijatrijskog društva, kaže kako je Ministarstvo najavilo plan za oko 250 specijalizacija u idućih četiri do pet godina. "Međutim, moramo biti svjesni da to nije trajno rješenje jer na specijalizante treba čekati pet godina da završe, a potom ih treba motivirati da ostanu raditi u sredinama u kojima su zaposleni", rekao je Mašić.

Kako bi privukli liječnike, neki gradovi nude razne pogodnosti. Šibenik i Knin tako pedijatrima koji bi došli živjeti i raditi nude subvenciju na plaću od 1500 eura neto i pomoć pri rješavanju stambenog pitanja.