OD WASHINGTONA do Teherana, sve su oči uprte u Libanon.

Ondje bi se, naime, mogla odlučivati budućnost rata s Iranom, kao i izgledi za postizanje sporazuma o njegovu okončanju.

Libanon, dosad sporedno bojište u ovom regionalnom sukobu, sada preuzima središnju ulogu.

Ta je nova stvarnost posljedica upornih napora Irana da poveže sudbine dvaju sukoba, ali i sve očitijih razlika u prioritetima američkog predsjednika i izraelskog premijera, piše CNN.

Dva bojišta

Dvanaestosatna razmjena vatre između Izraela i Irana jedva je završila u ponedjeljak, a ključna uloga Libanona odmah je ponovno izbila u prvi plan.

Iranska revolucionarna garda je, objavljujući prekid vatre s Izraelom, istodobno zaprijetila nastavkom napada ako Izrael ne zaustavi svoje udare i na Iran i na Libanon, gdje se nalazi Hezbolah, najmoćniji saveznik Teherana u regiji.

"Naglašava se da će, u slučaju nastavka agresije i neprijateljskih djelovanja - uključujući i ona u južnom Libanonu - uslijediti daleko oštrije i razornije mjere nego dosad", stoji u priopćenju koje je u ponedjeljak objavio stožer Khatam al-Anbiya, ključni ogranak Revolucionarne garde.

Ako Iran ostvari tu prijetnju, Izrael i Iran mogli bi se uskoro ponovno naći u ratu. Izrael je već izveo nekoliko novih zračnih napada na jug Libanona, a visoki izraelski dužnosnici odbacili su iranske pokušaje povezivanja dvaju bojišta i obećali pojačati napade na Hezbolah.

Trump i Netanyahu i njihovi različiti interesi

Čini se da Iran ne samo da ustraje na tom povezivanju, već i udvostručuje strategiju koju provodi otkako su SAD i Iran u travnju dogovorili prekid vatre. Prve dane tog primirja obilježili su sporovi o tome obuhvaća li ono i Libanon. Izrael je isprva odbijao pritiske da zaustavi napade na svog sjevernog susjeda, iako su iranski dužnosnici i pakistanski posrednici tvrdili da je Libanon dio dogovora.

Bio je potreban poziv predsjednika Donalda Trumpa izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, u kojem mu je poručio da se mora povinovati kako bi se spriječio kolaps primirja s Iranom.

Bio je to prvi znak, kako za Iran tako i za ostatak regije, da Trump neće dopustiti da izraelski rat protiv Hezbolaha ugrozi priliku za okončanje ekonomski i politički skupog rata s Iranom.

Kada su se borbe između Izraela i Hezbolaha pojačale, a Izrael ranije ovog mjeseca zaprijetio bombardiranjem ciljeva Hezbolaha u Bejrutu, Iran je zaprijetio obustavom pregovora sa SAD-om ako libanonski glavni grad bude napadnut.

Trump je, ponovno strahujući da će Izrael potkopati njegovu diplomaciju, u žestokom telefonskom razgovoru prisilio Netanyahua da opozove planirane izraelske napade na Bejrut. Netanyahu je na kraju popustio. Bio je to dosad najočitiji dokaz različitih interesa Trumpa i Netanyahua.

Pritisak izbora i geopolitički ulozi

Obojica se na jesen suočavaju s izborima: Trumpa čekaju kongresni izbori, a Netanyahua parlamentarni, koji će odlučiti hoće li ostati premijer.

Zbog visokih cijena goriva u SAD-u, rat je postao politički teret za Trumpa, dok neispunjeni ratni ciljevi u Iranu predstavljaju ozbiljnu prijetnju Netanyahuovim izgledima.

Geopolitički gledano, Izrael se suočava s daleko većom prijetnjom od neporaženog, a možda i ohrabrenog Irana i Hezbolaha, dok su američki interesi više usmjereni na ekonomske probleme koji proizlaze iz iranske blokade Hormuškog tjesnaca.

Začarani krug eskalacije

Iran je prošli tjedan brzo iskoristio taj raskol. Dok je Izrael upozoravao da će raketni napadi Hezbolaha na sjever Izraela izazvati izraelske udare na Bejrut, Iran je ponovno podigao ulog, prijeteći napadom na Izrael kao odmazdom. Izraelski dužnosnici nisu se dali pokolebati, odbijajući prihvatiti novu iransku crvenu liniju i odlučni u namjeri da zadrže slobodu djelovanja protiv Hezbolaha.

Netanyahuu, koji ne vjeruje američkoj diplomaciji i želi se vratiti u rat, time je praktički ponuđen put za povratak u otvoreni sukob s Iranom.

Stoga, kada je Hezbolah u nedjelju ujutro ispalio dvije rakete na sjeverni Izrael - obje su presretnute - Netanyahu je odobrio napade na Bejrut. U roku od nekoliko sati, Iran je ispalio svoje prve balističke rakete na Izrael od stupanja na snagu travanjskog primirja.

Trump je ponovno bio prisiljen intervenirati, prvo kako bi pokušao neuspješno spriječiti, a zatim i ograničiti izraelsku odmazdu protiv Irana, nevoljko gledajući kako njegova diplomacija s Teheranom - za koju i dalje tvrdi da je u završnoj fazi - propada. To je krug koji će se vjerojatno nastaviti ponavljati, bez naznaka kraja sukoba u Libanonu i s novom iranskom crvenom linijom na stolu.

Libanonska diplomatska slagalica

Diplomacija između Izraela i Libanona, usmjerena na razoružavanje Hezbolaha, zaustavljanje izraelskih napada na libanonskom tlu i konačno povlačenje izraelskih trupa s juga Libanona, u potpunosti ovisi o suradnji Hezbolaha.

Posljednji sporazum između Izraela i Libanona pozivao je Hezbolah da prekine napade na Izrael i povuče svoje snage s juga Libanona. Hezbolah je odbacio sporazum, zahtijevajući povlačenje izraelskih trupa s libanonskog teritorija.

I u Islamabadu, gdje je održano više krugova američko-iranskih pregovora, pogledi su sve više usmjereni prema Libanonu. Pakistanski feldmaršal Asim Munir, ključni posrednik u tim pregovorima, sastao se u petak sa zapovjednikom libanonskih oružanih snaga, koje bi bile zadužene za razoružavanje Hezbolaha i osiguravanje da se njegove snage ne vrate na jug Libanona.

Pakistanski vojni dužnosnici izjavili su samo da su razgovarali o "unaprjeđenju bilateralnih odnosa", no dobro obaviješteni regionalni izvor rekao je da je bilo i "određenih razgovora" o pakistanskoj vojnoj pomoći libanonskim oružanim snagama u južnom Libanonu, ključnom uporištu Hezbolaha.

To je skromno, ali znakovito priznanje ključnog posrednika da rješavanje diplomatske slagalice između SAD-a i Irana ne zahtijeva samo dogovor o iranskom nuklearnom programu, Hormuškom tjesnacu i zamrznutoj iranskoj imovini. Libanon je također ključni dio te slagalice.