DONALD Trump izjavio je da cijene goriva u SAD-u "nisu jako visoke, relativno govoreći", dok se njegova administracija suočava s problemom pristupačnosti zbog rasta troškova potaknutog ratom protiv Irana. Prosječna cijena galona benzina danas iznosi oko 4.16 dolara (oko 0.95 eura po litri), što je, unatoč padu u odnosu na prošli mjesec, i dalje znatno više nego u isto doba prošle godine, piše The Guardian.

Rast cijena uslijed rata

Iako je prosječna cijena od 4.16 dolara za galon za 37 centi niža nego prije mjesec dana, i dalje je za otprilike dolar viša u usporedbi s istim razdobljem lani. Američki predsjednik suočen je s nezadovoljstvom javnosti zbog naglog poskupljenja goriva od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom krajem veljače. Trump u više navrata pokušava umanjiti značaj poskupljenja, no problem ostaje u fokusu birača uoči ključnih međuizbora u studenom.

Obraćajući se jutros novinarima, Trump je rekao da administracija osigurava "velike količine nafte koje dolaze iz Hormuškog tjesnaca", jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte.

Taj je tjesnac, međutim, gotovo potpuno zatvoren od početka rata. Predsjednik je izjavu dao u New Yorku, nakon što je prisustvovao trećoj utakmici finala NBA lige, gdje ga je publika u Madison Square Gardenu glasno izviždala kada se pojavio na velikim ekranima.

Šire gospodarske posljedice

Cijene su i dalje znatno više nego što su bile prije početka rata s Iranom. Cijene nafte i plina naglo su porasle nakon što je Hormuški tjesnac ranije ove godine praktički zatvoren jer je Iran prijetio brodovima u tom području, a pomorski osiguravatelji otkazali su police koje pokrivaju ratni rizik.

Trump je također istaknuo da su cijene benzina i dalje niže nego za vrijeme Bidenove administracije, "a on nije sprječavao zemlju da ima nuklearno oružje". Rekordno visoke cijene benzina 2022. godine bile su pogoršane ratom u Ukrajini, koji je smanjio globalnu opskrbu naftom.

Inflacija i odluka Feda

Snažan rast cijena energenata uvelike je pridonio rastu inflacije na 3.8 posto prošlog mjeseca, što je najviša stopa zabilježena od 2023. godine. Amerikanci osjećaju posljedice visokih troškova energije i na drugim područjima svakodnevnog života, poput cijena namirnica i zrakoplovnih karata.

Prema procjeni agencije Moody’s Analytics, rat i posljedične visoke cijene energije koštale su američka kućanstva oko 100 milijardi dolara. Ured za statistiku rada u srijedu ujutro trebao bi objaviti podatke o inflaciji za svibanj, a ekonomisti očekuju da će pokazati kako je inflacija i dalje povišena.

Taj će izvještaj vjerojatno utjecati na odluku američkih Federalnih rezervi (Fed) na sastanku zakazanom za sljedeći tjedan. Novi predsjednik središnje banke Kevin Warsh i ostatak odbora guvernera odlučivat će o mogućoj promjeni kamatnih stopa u kontekstu povišene inflacije i relativno snažnog tržišta rada.