Ovlašteni revizor, porezni savjetnik i sudski vještak za financije i računovodstvo Hrvoje Zgombić za Index je napisao stručni osvrt na vještačenja koja je DORH naručio u slučaju Agrokor.

U kaznenom postupku protiv Todorića i ostalih DORH je naručio dva vještačenja. Prvo od KPMG-a Poljska (Ismet Kamal), ugovoreno za 1,3 milijuna eura plus PDV, koje je Vlada RH financirala u najvećem dijelu, te drugo od Karla Hengstbergera, ugovoreno za 650.000 eura plus PDV.

Dva milijuna eura našeg novca plus PDV za dva vještačenja

Budući da je vještak u drugom vještačenju dobio i dodatna pitanja, ta cijena vjerojatno nije konačna. Ukupno je, dakle, za ta dva vještačenja plaćeno najmanje oko dva milijuna eura plus PDV.

Ne postoji odredba u Zakonu o javnoj nabavi, Zakonu o DORH-u ili u Zakonu o kaznenom postupku koja bi DORH oslobodila provedbe punog postupka javne nabave u konkretnom slučaju. To nije učinjeno. Nepoznato je i zašto bi ugovori o vještačenju plaćeni javnim novcem bili tajni i zašto ti ugovori nisu objavljeni na internetskim stranicama DORH-a.

Čak kad bi takvo izuzeće postojalo, načelo postupanja kao dobrog gospodara i načelo postupanja s dužnom pažnjom silili bi DORH da provede taj postupak te kroz njega dođe do najboljeg vještaka po najboljoj cijeni. Pitanje je zašto to nije napravljeno. Ili je jasno zašto je to propušteno? Da bi došlo do takvog propusta, mora postojati interes. Kakav je karakter tog interesa, ne znamo.

Sukob interesa koji nitko nije htio vidjeti

U vrijeme ugovaranja prvog vještačenja malo je vjerojatno da DORH kao stručna organizacija nije znao da je KPMG Poljska u sukobu interesa, jer je 90 posto posla na tom vještačenju obavilo društvo KPMG Hrvatska, koje je istovremeno intenzivno radilo za izvanrednu upravu Agrokora.

Ali kad je taj sukob interesa KPMG-a Poljska već utvrđen u sudskom postupku, svaka organizacija koja skrbi o javnom novcu tražila bi povrat tog novca, bilo dogovorom s KPMG Poljska bilo sudskim putem. Za to je DORH imao jasan pravni temelj.

Eventualna ugovorna odredba u ugovoru između KPMG-a Poljska i DORH-a da KPMG Hrvatska može raditi na tom vještačenju nikako se ne može tumačiti na način da bi bilo dopušteno da KPMG Poljska bude u sukobu interesa dok vještači u slučaju Todorić i ostali.

Vještačenje palo zbog sukoba interesa

To vještačenje palo je zbog sukoba interesa. Međutim, čak da tog sukoba interesa nije bilo, sud ne bi prihvatio to vještačenje kao valjan dokaz, osim ako opravdano vjerujemo da kazneni sud djeluje kao produžena ruka izvršne vlasti, kao u reviziji slučaja Agrokor na Vrhovnom sudu.

Razloga su dva:

1. vještak prema vlastitoj izjavi nije znao je li dokumentacija na temelju koje vještači autentična, drugim riječima nije imao pojma odnosi li se dokumentacija koju vještači na Agrokor
2. veliki dio njegovog vještačkog nalaza i mišljenja temelji se na brojnim pretpostavkama, zbog čega je nemoguće donijeti osuđujuću presudu na temelju takvog vještačenja.

Zašto sud je dopušta da vještak ispituje vještaka?

Hengstbergerovo vještačenje pati od bitnih propusta u postupanju po pravilima struke i sročeno je tako da ide na ruku DORH-u. Sad nije vrijeme da se govori o nedostacima tog vještačenja, ali ono ni u kom slučaju ne može uspješno opstati kad se podvrgne kompetentnom ispitivanju.

Tu se naravno odmah dolazi do pitanja zašto sud, kojemu bi trebalo biti stalo do istine i samo do istine, ne dopušta da vještak ili druga kompetentna osoba ispituje vještaka, već se to prepušta samo odvjetnicima koji nisu stručno osposobljeni za postavljanje takvih pitanja, pa i onda kad su pitanja pripremljena unaprijed, jer objektivno nisu kadri tijekom ispitivanja vještaka postaviti odgovarajuća potpitanja.

DORH kao organizacija za prikrivanje kriminala

DORH ima potrebu uspjeti u slučaju Agrokor po svaku cijenu jer je previše energije i novca uloženo u taj slučaj. Zanimljivo je da DORH ima želju po svaku cijenu osuditi bilo kojeg svog optuženika s područja gospodarskog kriminala, ne mareći za pravdu i stvarno kršenje kaznenih propisa. O tome postoji bogata dokumentacija.

Ovdje neću govoriti o slučajevima koje DORH niti ne pokušava istražiti i koje svjesno trajno drži zakopane u svojim ladicama. I DORH i Vlada svjesno i namjerno prikrivaju golemi kriminal s područja gospodarstva, a DORH se sve više pretvara u organizaciju kojoj je svrha prikrivanje kriminala, a ne njegov progon.

Tko će istražiti štetu nanesenu državnom proračunu?

Na kraju, trebalo bi zatražiti od DORH-a da javno iznese podatak koliko je osoba u zadnjih 20 godina optuženo, a koliko i osuđeno, zbog nanošenja štete državnom proračunu, a onda i pitati: je li plaćanjem ova dva vještačenja nanesena šteta državnom proračunu i trebaju li neki članovi DORH-a i Vlade RH kazneno odgovarati zbog te štete, upravo na način kako su odgovarale i druge osobe tijekom zadnjih 20 godina?

To je posebno bitno jer je prema stavu Vrhovnog suda šteta velikih razmjera ona koja premašuje 80.000 eura. Ali tko će provesti tu istragu? DORH protiv DORH-a?

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala