Što donosi dogovor? Otvaranje Hormuza, novi prekid vatre, nuklearne pregovore...

Unatoč oprezu s iranske strane, Axios prenosi detalje privremenog memoranduma o razumijevanju koji bi se, ako bude potpisan pod pokroviteljstvom Katara i Pakistana, trebao službeno zvati Islamabadski dogovor.

Ključna stavka ovog dokumenta je trenutno i potpuno otvaranje strateški važnog Hormuškog tjesnaca za pomorski promet, i to bez ikakvih naknada za prolaz, uz plan da se volumen trgovine vrati na prijeratnu razinu u roku od 30 dana.

Zauzvrat, Sjedinjene Države bi odmah ukinule strogu pomorsku blokadu iranskih luka. Sam memorandum predviđa produženje trenutnog primirja na rok od 60 dana, što uključuje i prekid borbi u Libanonu, a to bi vrijeme poslužilo kao prozor za vođenje opsežnih nuklearnih pregovora.

Obećanje o atomskoj bombi

Što se tiče samog nuklearnog programa, Iran bi se obvezao da nikada neće razviti atomsku bombu te da će riješiti krizu oko svojih zaliha obogaćenog uranija.

Prema navodima visokog američkog dužnosnika, Trump je pristao na opciju prema kojoj bi se proces siromašenja visokobogaćenog uranija obavljao unutar samog Irana, ali pod strogim nadzorom inspektora Ujedinjenih naroda. Ipak, bilo kakve trajne mjere ovisile bi o postizanju drugog, znatno detaljnijeg ugovora, što ostaje neizvjesno s obzirom na dosadašnji mukotrpan tijek pregovora.

Ukidanje sankcija i sudbina zamrznutog novca

Financijska strana dogovora predviđa da se Iranu odobre privremene olakšice, odnosno ukidanje dijela ekonomskih sankcija na rok od 60 dana kako bi zemlja mogla nesmetano prodavati naftu i generirati hitno potrebne prihode. Ti diplomatski ustupci rasli bi proporcionalno s iranskim poštivanjem inicijalnih stavki i pokazivanjem dobre volje u nastavku pregovora, no dužnosnici ističu da fiksni datumi ne postoje i da je sve vezano uz provedbu na terenu.

Najveća nepoznanica u pregovorima ostaje sudbina milijardi iranskih dolara koji su zamrznuti na inozemnim računima. Teheran inzistira na tome da dio tog novca mora dobiti odmah nakon potpisivanja inicijalnog sporazuma, dok Washington traži isplate u tranšama, isključivo na temelju dokazanog poštivanja ugovora. Tri strane – SAD, Iran i Katar – navodno pregovaraju o mehanizmu kroz koji bi Iran tim sredstvima u Katru mogao kupovati samo humanitarnu robu, no u diplomatskim krugovima postoji opravdana sumnja da se ovo pitanje pokušava riješiti tajnim popratnim aneksima.

Trump dosad 39 puta tvrdio da je nadomak dogovora s Iranom

Treba imati na umu da ovo nije prvi put da je Trump najavio skoro postizanje dogovora s Iranom. CNN je objavio kompilaciju snimki u kojoj Trump najavljuje dogovor s Iranom čak 39 puta od početka rata.

Netanyahu ostao u mraku

Dok su se u Teheranu odvijali cjelonoćni pregovori između katarskog posrednika Al-Thawadija i iranskog šefa diplomacije Abbasa Araghchija, koji su telefonski koordinirani s Trumpovim izaslanicima Jaredom Kushnerom i Steveom Witkoffom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ostao je potpuno zatečen brzinom razvoja događaja. Izvori potvrđuju da se Netanyahu našao u informativnom mraku te je panično nazivao saveznike bliske Trumpovoj administraciji kako bi doznao što se dogovara iza zatvorenih vrata.

U naknadnom telefonskom razgovoru s Trumpom, ured izraelskog premijera potvrdio je da Izrael nije izravni potpisnik ovog memoranduma. Netanyahu je izrazio zahvalnost Trumpu na trudu, ali je jasno poručio da konačni sporazum mora obuhvatiti potpuno uklanjanje obogaćenog materijala, demantiranje nuklearne infrastrukture, stroga ograničenja iranskog raketnog programa te potpuni prekid iranske podrške regionalnim paravojnim organizacijama.

Pozadina sukoba i ekonomska drama

Najava potencijalnog mira stigla je u trenucima kada je situacija na Bliskom istoku ključala, a cijena sirove nafte Brent na svjetskim je tržištima nakon Trumpove objave odmah potonula za 4.4 posto, pavši na oko 80 eura po barelu. Otvoreni rat između SAD-a i Irana počeo je krajem veljače ove godine opsežnim američko-izraelskim zračnim udarima, na što je Iran uzvratio blokadom Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi petina svjetske nafte i plina, što je izazvalo globalni ekonomski šok.

Unatoč deklarativnom primirju u travnju, dvije su strane nastavile razmjenjivati povremene udare. Samo nekoliko sati prije nego što je objavio da je rat gotov, Trump je javno prijetio Teheranu da će ih "udariti iznimno snažno" te da planira preuzeti potpunu kontrolu nad otokom Harg, glavnim iranskim naftnim terminalom kroz koji prolazi 90 posto njihovog izvoza nafte, poručivši da će SAD zagospodariti energetskim tržištem na isti način kako je to učinio s Venezuelom.

Iranska vojska odmah je uzvratila prijetnjom da će, u slučaju napada na njihovu infrastrukturu, zatvoriti izvoz nafte za cijeli svijet, poručivši Amerikancima da ulaze u sukob u kojem će biti zaglavljeni godinama.

Žestoka ovotjedna razmjena vatre

Povod za posljednji val nasilja bio je pad američkog jurišnog helikoptera Apache u Perzijskom zaljevu. Središnje zapovjedništvo SAD-a pokrenulo je masovne zračne udare na iranske radarske, komunikacijske i obrambene sustave na južnoj obali, dok je iranska Revolucionarna garda uzvratila lansiranjem balističkih projektila i dronova na američke vojne baze u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu.

U tim je napadima u Bahreinu lakše ozlijeđena 11-godišnja djevojčica nakon pada iranske letjelice, Jordan je potvrdio rušenje 20 iranskih projektila iznad svog teritorija, dok je indijska vlada službeno pokrenula diplomatski rat protiv Washingtona i pozvala američkog veleposlanika na raport nakon što je u američkom napadu na jedan tanker ubijeno troje indijskih pomoraca.

Sjedinjene Države su dosad u sklopu svoje blokade otvorile vatru na ukupno devet trgovačkih brodova. Zbog dramatične situacije u kojoj se regija ponovno našla na rubu općeg požara, glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio je duboku zabrinutost i apelirao na hitnu deeskalaciju i povratak pregovorima, što su u zajedničkom tonu zatražile i ostale svjetske sile poput Rusije, Kine, Turske i Saudijske Arabije.

Dok četiri američka transportna zrakoplova C-17 već lete prema Europi noseći opremu za potpredsjednika JD-a Vancea koji bi trebao prisustvovati ceremoniji u Ženevi, sudbina bliskoistočnog mira i dalje visi o jednoj riječi iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija.