NOBELOVAC James A. Robinson održao je jučer u Zagrebu predavanje na Adria Business Forumu "Izazovi konkurentnosti", upozorivši da Hrvatska zaostaje u inovacijama i produktivnosti, ali pohvalno ocijenivši napredak u izgradnji pravnih institucija od 1990-ih naovamo.

Forum je organiziralo Hrvatsko društvo ekonomista u Mozaik centru, a tema skupa bila su ključna razvojna pitanja hrvatskoga gospodarstva: konkurentnost, kvaliteta institucija, uloga umjetne inteligencije i produktivnost.

Robinson, profesor sa Sveučilišta u Chicagu koji je 2024. podijelio Nobelovu nagradu za ekonomiju s kolegama Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom za istraživanja o tome kako institucije oblikuju prosperitet naroda, upozorio je da Hrvatska u ulaganjima u istraživanje i razvoj te u broju patenata znatno zaostaje za europskim prosjekom, što se izravno odražava na razinu životnog standarda.

"Ono što leži iza razlika u životnom standardu jest tehnologija, inovacija i stvaranje novih ideja", rekao je Robinson. Naveo je Južnu Koreju kao primjer zemlje koja je sustavnim ulaganjem u istraživanje i razvoj ostvarila gospodarski proboj koji se naizgled čini čudom, a zapravo je rezultat jasnih institucionalnih odluka.

Inovacija je disruptivan proces

Središnji dio predavanja posvetio je pojmu kreativne destrukcije ekonomista Josepha Schumpetera, ideji da inovacije nužno stvaraju pobjednike i gubitnike. Kao ilustraciju naveo je propast videoteka, koje je potisnula nova tehnologija, ali i povijesni primjer iz britanske industrijske revolucije, kada su tkalci čiji su posao preuzeli strojevi bilježili pad nominalnih plaća od oko dvije trećine.

"Inovacija je disruptivan proces, industrije rastu, industrije prestaju postojati, a mnogi to žele zaustaviti", rekao je, dodajući da upravo to objašnjava zašto europsko bankarstvo ostaje fragmentirano unatoč zajedničkom tržištu, jer moćne interesne skupine blokiraju promjene.

Iznio je i tezu o patentu kao paradigmatskom primjeru dobre institucije. Podsjetio je da je Thomas Edison, sin krovopokrivača bez bogatstva i veza, zahvaljujući otvorenom patentnom sustavu uspio zaštititi svoja otkrića i izgraditi laboratorij koji je promijenio povijest, zaključujući da su društva koja napreduju ona koja stvaraju jednake uvjete i dopuštaju da talent, ma gdje se nalazio, dođe do izražaja.

Korupcija je simptom dubljih institucionalnih slabosti

Govoreći izravno o Hrvatskoj, Robinson je istaknuo da zemlja u institucionalnom smislu ostvaruje znatan napredak od završetka Domovinskog rata.

"Hrvatska ima duboku povijest ekstraktivnih institucija, od Habsburgovaca do komunizma, ali od 1990-ih naovamo ostvareni su golemi pomaci u vladavini prava", rekao je, dodajući da Srbija na tom putu, za razliku od Hrvatske, gotovo da nije napredovala. Ipak, upozorio je i na preostale izazove.

Prema podacima koje je iznio, oko 14 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi da je javni dužnosnik od njih zatražio mito, što je daleko iznad njemačkih tri posto. Robinson je korupciju opisao kao simptom dubljih institucionalnih slabosti, a ne kao temeljni problem.

"Pitanje je kako se regrutiraju i kako napreduju ljudi u državnim institucijama, tu obično leži korijen korupcije", rekao je. Osvrnuo se i na jaz između pravila koja dolaze iz Europske unije i stvarne prakse u Hrvatskoj, što mu je istaknuto u razgovorima otkako je stigao u Zagreb.