U SJEDINJENIM Američkim Državama spor oko prava na državljanstvo po rođenju ulazi u novu fazu: konačnu odluku sada treba donijeti Vrhovni sud SAD-a. Kako je to pitanje uređeno u drugim zemljama?

Kako piše Deutsche Welle, u SAD-u je još uvijek na snazi 14. amandman američkog Ustava: svatko tko je rođen na tlu SAD-a automatski dobiva američko državljanstvo, neovisno o boravišnom statusu svojih roditelja. To takozvano ius soli (pravo tla) zajamčeno je od 1868. godine.

Prema želji američkog predsjednika Donalda Trumpa, to se pravo više ne bi trebalo primjenjivati na djecu useljenika koji nemaju zakonit boravišni status ili imaju samo privremenu vizu. Do sada su sudovi blokirali Trumpove pokušaje da to promijeni. Sada je slučaj predan Vrhovnom sudu (Supreme Court) koji treba donijeti konačnu odluku.

Pravno nadmetanje: o čemu je riječ?

Ograničavanje prava na stjecanje državljanstva po rođenju jedan je od ključnih elemenata Trumpove pooštrene migracijske politike. Ubrzo nakon povratka u Bijelu kuću predsjedničkim dekretom odredio je da se pravo na državljanstvo po rođenju u određenim slučajevima više neće primjenjivati.

Novorođenoj djeci trebalo bi tako biti uskraćeno državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država ako njihove majke u trenutku poroda nisu imale trajni boravišni status ili su se u SAD-u nalazile samo privremeno, primjerice kao studentice ili turistkinje. Prema navodima Trumpove administracije, cilj je spriječiti navodni "porođajni turizam" (birth tourism).

Trumpov plan dosad su blokirali brojni savezni suci privremenim sudskim odlukama. Međutim, Vrhovni sud je u jednoj međupresudi zaključio da takve pravne blokade, koje vrijede za cijelu zemlju, nisu dopuštene. Sada američka vlada traži od Vrhovnog suda da donese konačnu odluku.

Gdje se državljanstvo stječe rođenjem na teritoriju države?

Prema Trumpovim riječima, SAD je "jedina zemlja na svijetu koja je dovoljno glupa" da dopušta stjecanje državljanstva na osnovu mjesta rođenja. No, je li to točno?

Prema analizi američkog istraživačkog centra Pew Research Center, u ožujku 2026. godine ukupno su 32 države imale zakone o državljanstvu vrlo slične onima u SAD-u. Među njima su Kanada, Meksiko i Brazil, kao i mnoge druge zemlje Središnje i Južne Amerike.

Sjedinjene Američke Države tako gledano doista spadaju u manjinu zemalja koje primjenjuju pravo tla, ali su daleko od toga da budu jedina takva država, kako tvrdi Trump.

A gdje važi pravo podrijetla?

Suprotno načelo je takozvano ius sanguinis (pravo krvi ili podrijetla). Prema tom modelu djeca stječu državljanstvo preko svojih roditelja, dok mjesto rođenja ima sporednu ulogu. Prema podacima Pew Research Centra, većina država u svijetu slijedi upravo to načelo. Međutim, konkretni uvjeti razlikuju se od zemlje do zemlje. Osim toga, mnoge države koriste kombinaciju oba sustava - i prava tla i prava podrijetla.

I Njemačka je nekada primjenjivala isključivo pravo podrijetla. Dijete je rođenjem dobivalo njemačko državljanstvo ako je barem jedan roditelj bio njemački državljanin. Od 1. siječnja 2000. godine, pod određenim uvjetima, njemačko državljanstvo mogu steći i djeca koja nisu njemačkog podrijetla. Stranci koji trajno žive u Njemačkoj u mnogim slučajevima također imaju mogućnost naturalizacije, odnosno stjecanja državljanstva.

Odluka s dalekosežnim posljedicama

Ako Vrhovni sud presudi u korist Trumpa, to ne bi značilo samo prekid tradicije stare duže od jednog stoljeća. Kritičari upozoravaju i da bi Sjedinjene Američke Države ubuduće tako imale mnoštvo djece bez jasno definiranog pravnog statusa.

Institut za migracijsku politiku (Migration Policy Institute - MPI), u suradnji s istraživačima s Državnog sveučilišta u Pennsylvaniji, analizirao je moguće posljedice promjene prava na državljanstvo po rođenju.

Prema njihovim procjenama, broj stanovnika SAD-a bez zakonitog boravišnog statusa do 2050. godine znatno bi se povećao - za čak 4,7 milijuna ljudi.