RODE se debljaju jedući doslovno smeće, pokazuje istraživanje koje upućuje na to da se ove ptice, čija je populacija u oporavku, suočavaju s mogućim zdravstvenim rizicima zbog sve češće prehrane na odlagalištima otpada. Smetlišta europskim bijelim rodama nude brze i praktične obroke, no nova studija sugerira da kratkoročni energetski poticaj možda dolazi uz cijenu skrivenih dugoročnih zdravstvenih posljedica.

Riječ je o složenoj situaciji: hrana s odlagališta možda pomaže nekad ugroženoj vrsti da raste i štedi energiju, ali istovremeno mijenja tijela ptica na načine koje tek počinjemo razumijevati, piše The Guardian. Nekada poznate po dugim selidbama između Europe i Afrike, neke su populacije roda promijenile svoje ponašanje jer je odbačena hrana postala dostupnija od prirodnog plijena.

Rode koje se hrane na odlagalištima mogu prebirati po ljudskim ostacima hrane, mesa, kao i kukcima, glodavcima i glistama, trošeći pritom manje energije nego u potrazi za hranom na poljima i u močvarama. Međutim, ista ta mjesta mogu izložiti ptice plastici, žicama, staklu i teškim metalima, što otvara pitanje je li takva "brza hrana" za njih u konačnici korisna ili štetna.

Rode koje se hrane na odlagalištima imaju veću tjelesnu masu i veće zalihe energije

Anustup Bandyopadhyay, doktorand na Sveučilištu veterinarske medicine u Beču koji je sudjelovao u istraživanju, rekao je da sve veća globalna proizvodnja otpada stvara nove prilike za prehranu divljih životinja, ali da su posljedice za rode i dalje predmet rasprave.

Znanstvenici su proučavali populacije bijelih roda u Poljskoj, gdje su se ptice u posljednjem desetljeću počele više hraniti na odlagalištima. Za razliku od nekih zapadnoeuropskih populacija, većina poljskih roda i dalje se uglavnom oslanja na prirodni plijen, što je istraživačima dalo priliku da usporede jedinke koje koriste različite strategije hranjenja.

Njihovi prvi nalazi, predstavljeni na konferenciji Društva za eksperimentalnu biologiju u Firenci, pokazali su da rode koje se hrane na odlagalištima imaju veću tjelesnu masu i veće zalihe energije od onih koje se hrane u prirodi.

Ptice manje migriraju

"Mogu provoditi manje vremena u potrazi za hranom i to vrijeme i energiju potencijalno preusmjeriti na druge aktivnosti, poput razmnožavanja", rekao je Bandyopadhyay. "Naši partneri iz Poljske također su otkrili da bijele rode koriste odlagališta uglavnom usred sezone gniježđenja, kada su potrebe ptića za hranom najveće", dodao je.

No, te prednosti dolaze s rizicima. Istraživači su također otkrili dokaze o oštećenju DNK povezanom s prehranom na odlagalištima, i to mnogo ranije nego što se očekivalo, kod ptića starih tek oko tjedan dana. Nalazi također sugeriraju da praktičnost hranjenja na odlagalištima može utjecati na migracijske obrasce.

"Bijele rode na Pirenejskom poluotoku prešle su s potpuno migratornih na djelomično migratorne, pa čak i na stanarice, uglavnom zbog povoljnih vremenskih uvjeta i, što je važno, dostupnosti hrane s odlagališta", pojasnio je Bandyopadhyay.

"Hrana s odlagališta je poput brze hrane za ptice"

Profesorica Aldina Franco, ekologinja sa Sveučilišta East Anglia koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da je studija otvorila nove smjerove proučavanjem učinka zagađivača na rode. Hrana s odlagališta je poput "brze hrane" za ptice, kazala je.

"To je hrana koja trune i loše je kvalitete, a vjerojatno je vrlo kalorična. Mogu pronaći ostatke odrezaka ili ribe, sve što bacamo na odlagališta", rekla je. Franco je dodala da je slika ipak složenija: "Istina je da za pojedine rode može biti štetno jesti takvu hranu koja može sadržavati zagađivače i bolesti", izjavila je.

Ali iz perspektive cijele populacije, ako 500 roda ode na odlagalište, možda će ih nekoliko uginuti zbog gutanja zagađenih predmeta, ali većina će zapravo imati koristi od dodatne hrane, dodala je. Problem postaje sve hitniji jer se zbog promjena u politikama gospodarenja otpadom u EU smanjuje pristup otvorenim odlagalištima.

"Hoće li se populacije roda smanjiti ako im u potpunosti onemogućimo pristup našem organskom otpadu?"

To bi moglo utjecati na brojnost, kretanje i uspješnost gniježđenja roda koje ovise o njima kao izvoru hrane. Franco je rekla da bi to mogla biti stvarna briga za populacije bijelih roda koje su se navikle na hranjenje na smetlištima. "S jedne strane, rado postavljamo hranilice za ptice u svojim vrtovima.

Odlagališta su otpad koji mi ne koristimo i postavlja se pitanje ne bismo li trebali dopustiti nekim vrstama da imaju koristi od resursa koji nama više ne trebaju? Populacije bijelih roda bile su u padu do 1980-ih.

Izumrle su u nekoliko europskih zemalja, a sada su ponovno naseljene u Švedskoj te nedavno i u Britaniji", navodi Franco. "Hoće li se populacije roda smanjiti ako im u potpunosti onemogućimo pristup našem organskom otpadu? Mislim da je to rizik o kojem treba dobro promisliti", zaključila je.