BITI najmanja savezna država SAD-a nije jedina posebnost Rhode Islanda. Dana 8. srpnja 1663. engleski kralj Charles II izdao je Kraljevsku povelju (Royal Charter) kojom je službeno priznata kolonija Rhode Island i Providence Plantations. Dokument nije bio važan samo zato što je ujedinio nekoliko naselja u jednu koloniju, nego i zato što je stanovnicima zajamčio iznimno široku samoupravu i vjerske slobode, gotovo nezamislive za tadašnje vrijeme.

Priča, međutim, počinje gotovo tri desetljeća ranije. Engleski teolog Roger Williams 1635. protjeran je iz puritanske kolonije Massachusetts Bay Colony zbog svojih stavova. Tvrdio je da država ne smije upravljati vjerom te da doseljenici zemlju moraju kupovati od domorodačkih naroda, a ne jednostavno prisvajati. Nakon progona osnovao je naselje Providence, koje je ubrzo postalo utočište za ljude različitih vjeroispovijesti i političkih uvjerenja.

Kolonija kakva nije postojala nigdje drugdje

Tijekom sljedećih godina nastala su i druga naselja, Newport, Portsmouth i Warwick. Isprva su djelovala odvojeno, ali su zajednički tražila službeno priznanje engleske krune kako bi se zaštitila od teritorijalnih pretenzija susjednih kolonija. Ključnu ulogu u tome imao je liječnik i svećenik John Clarke, koji je gotovo deset godina proveo u Engleskoj pregovarajući o novoj povelji.

Njegov trud urodio je plodom 8. srpnja 1663., kada je kralj Charles II potpisao dokument kojim je nastala kolonija Rhode Island i Providence Plantations. Povelja je stanovnicima dala pravo da sami biraju guvernera, donose vlastite zakone i upravljaju unutarnjim poslovima bez izravnog upletanja Londona. Još važnije, zajamčila je da nitko neće biti proganjan zbog svojih vjerskih uvjerenja.

Jedan od temelja američke ideje slobode

U 17. stoljeću takva je odredba bila revolucionarna. Dok su mnoge druge kolonije imale službenu vjeru i kažnjavale vjerske neistomišljenike, Rhode Island otvorio je vrata baptistima, kvekerima, Židovima i drugim skupinama koje drugdje nisu bile dobrodošle. Povjesničari upravo zato ovu koloniju često smatraju jednim od najvažnijih preteča kasnijeg američkog načela odvojenosti države i Crkve.

Zanimljivo je da je povelja iz 1663. ostala na snazi gotovo 180 godina. Nakon američke neovisnosti većina saveznih država napisala je nove ustave, ali Rhode Island nastavio je koristiti upravo kraljevsku povelju koju je potpisao engleski monarh. Tek 1843. zamijenjena je modernim državnim ustavom.

Danas je Rhode Island najmanja savezna država SAD-a po površini, ali njezin utjecaj na američku političku tradiciju daleko nadilazi njezinu veličinu. Ideje o vjerskoj toleranciji, lokalnoj samoupravi i građanskim slobodama, koje su u toj koloniji zaživjele još u 17. stoljeću, kasnije su postale dio temelja na kojima su izgrađene Sjedinjene Američke Države.