EKONOMISTI upozoravaju da bi vremenski fenomen poznat kao "super" El Niño ove godine mogao izazvati ozbiljan udar na globalne cijene hrane, čije bi se posljedice mogle osjećati sve do 2028. godine. U trenutku kada rat u Iranu podiže svjetske cijene hrane na najvišu razinu u posljednje tri godine, analitičari ističu da se opskrbni lanci suočavaju s dvostrukim udarom koji potiču ekstremni vremenski uvjeti povezani s globalnim zagrijavanjem, piše The Guardian.

Znanstvenici navode kako El Niño u razdoblju 2026.-27. - koji nastaje kada promjene vjetrova omoguće širenje toplije vode preko središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika - ima povijesno veliku šansu da se razvije u "vrlo snažan" događaj koji će poticati toplinske valove, poplave i oluje.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) prošlog je mjeseca potvrdila jačanje uvjeta zagrijavanja na Pacifiku. Neformalno opisan kao "super" ili "Godzilla" El Niño, postoji 63% šanse da temperature morske površine kasnije ove godine premaše prosjek za više od 2°C.

U vrijeme kada kućanstva diljem svijeta već osjećaju pritisak rastućih troškova života, stručnjaci kažu da bi ekstremni El Niño mogao stvoriti dodatni pritisak. Mogućnost novog inflatornog šoka zabrinjava i središnje banke, koje bi zbog toga mogle zadržati kamatne stope na povišenim razinama.

Povratak "klimflacije"

"Zbog El Niña 'klimflacija' se vraća na dnevni red", napisali su analitičari talijanske banke UniCredit. "Nedavni toplinski valovi u Europi podsjetnik su da se klimatska osnova već mijenja. El Niño bi kasnije ove godine mogao dodati novi sloj pritiska, jer pojačava učinke globalnog zatopljenja."

Ovaj prirodni fenomen kroz povijest je utjecao na žetve i opskrbu hranom. Prije više od stoljeća, El Niño koji se smatra najtežim zabilježenim izazvao je katastrofalne suše diljem Kine, južne Afrike, Brazila, Egipta i Indije. U kombinaciji s kolonijalnom vlašću, to je dovelo do gladi u kojoj su stradali milijuni ljudi, uključujući više od šest milijuna u Indiji između 1876. i 1878. godine.

Događaji El Niña 1981.-82., 1996.-97., 2015.-16. i 2023.-24. bili su među najjačima zabilježenima. Međutim, projekcije NOAA-e upućuju na to da bi ciklus 2026.-27. mogao biti još ozbiljniji, povećavajući rizik od suša i poplava koje pogađaju usjeve i opskrbu hranom diljem svijeta.

Cijene bi mogle rasti i do 16 posto

Prema analitičarima Goldman Sachsa, snaga ovog El Niña mogla bi uzrokovati porast globalnih cijena prehrambenih sirovina za 15.8%. To bi imalo domino-efekt diljem svijeta, uključujući i potrošače u Europi, gdje se predviđa rast cijena hrane od 1.3% u eurozoni.

Ipak, puni učinak osjetit će se s odgodom zbog načina na koji se troškovi klimatskih promjena prenose kroz globalne zalihe hrane. Zbog toga, Goldman Sachs navodi da bi se posljedice mogle "u potpunosti ostvariti" tek u drugoj polovici 2028. godine.

Kašnjenje najvećim dijelom proizlazi iz vremena potrebnog da ekstremni vremenski uvjeti pogode proizvodnju, s obzirom na različite cikluse sadnje i žetve za pojedine usjeve. Logistički izazovi, poput razine vode u kanalima i rijekama ključnima za transport, također će imati utjecaja.

"El Niño ne utječe na poljoprivredu jednolično. On mijenja globalne obrasce padalina i temperature, stvarajući regionalne pobjednike i gubitnike", navode analitičari UBS-a. Neke bi regije mogle imati koristi od toplijeg vremena.

Globalne posljedice

Analitičari kažu da bi El Niño dodatno pogoršao poremećaje uzrokovane ratom u Iranu, dodajući probleme u opskrbnom lancu hrane na već visoke cijene te nestašice gnojiva i energenata. "Čak i skromni poremećaji u opskrbi mogli bi izazvati veće promjene cijena nego što bi povijesni obrasci sugerirali", smatraju analitičari UBS-a.

Tipično, El Niño donosi povećan rizik od suše u južnoj Africi i sjevernim dijelovima Južne Amerike, ali i poplave u južnom Brazilu, Argentini, Paragvaju i Urugvaju. Analitičari ističu da će zemlje s nižim prihodima, koje su već najteže pogođene sukobom u Iranu, vjerojatno najviše patiti.

"El Niño je već počeo utjecati na usjeve, uzrokujući sušnu monsunsku sezonu u Indiji. Neke regije zabilježile su samo 25% uobičajenih padalina, a dijelovi središnje Indije tek 50%, što bi moglo utjecati na opskrbu pšenicom, rižom i šećernom trskom", napisali su analitičari Goldman Sachsa.

Utjecaj će se vjerojatno osjetiti diljem svijeta. Suše u jugoistočnoj Aziji mogle bi utjecati na opskrbu palminim uljem, ključnim sastojkom u prerađenoj hrani, dok bi žetve kave i kakaa mogle biti pogođene. Topliji i vlažniji uvjeti također bi mogli pogoršati širenje bolesti, smanjujući prinose u godinama koje dolaze.

Kako će El Niño utjecati na Europu?

U Sjevernoj Americi utjecaj El Niña najjači je zimi. Iako ovaj vremenski fenomen može utjecati na uvjete u Europi, analitičari kažu da će se ondje najviše osjetiti drugi faktori, poput utjecaja na globalne cijene hrane.

Europska središnja banka procijenila je prije tri godine da bi snažan El Niño mogao podići globalne cijene prehrambenih sirovina za do 9%, pri čemu bi soja, kukuruz i riža zabilježili najveće skokove. Kako će se te cijene odraziti na policama trgovina, ovisi o strategijama ublažavanja i domaćim politikama. Ulogu igraju i faktori poput potražnje potrošača i maloprodajnih marži.

Prema UniCreditu, mogućnost ekstremnog scenarija El Niña i dalje je visoka. To bi moglo dovesti do smanjenja globalne poljoprivredne proizvodnje za 14.3%, što je ekvivalentno gubitku od 342 milijarde dolara.

"Cjenovni šokovi mogli bi doseći od 10% do 50% za ključne sirovine, dok bi najizloženiji usjevi - uključujući rižu, palmino ulje, šećer i kavu - mogli poskupjeti za 50% do 100% ili više", navodi banka. "Prehrambeni sustav ulazi u drugu polovicu 2026. s određenim zalihama, ali s vrlo malo prostora za pogreške."