PREDSJEDNICA saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić, na sjednici je pročitala poruku građanske inicijative Gospić je naš dom, koja je iznijela sedam zahtjeva vezanih uz opasni otpad na području Gospića.

Iz inicijative navode da zahtjeve temelje na ustavnim i zakonskim obvezama, javno dostupnim podacima, dosadašnjim analizama te nalazima i mišljenjima Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Traže hitnu sanaciju opasnog otpada

Prvi zahtjev odnosi se na neodložnu sanaciju, odnosno ex situ uklanjanje i zbrinjavanje opasnog otpada s lokacije na području Gospića.

Građani traže da se sanacija provede transparentno, stručno i na znanstveno utemeljen način, uz jasno određene rokove i odgovornosti te javno dostupne rezultate svih provedenih mjera.

U postupak žele uključiti neovisne stručnjake

Drugi zahtjev je uključivanje multidisciplinarnog tima neovisnih stručnjaka i znanstvenika s relevantnim znanjem i iskustvom u zaštiti svih sastavnica okoliša.

Posebno navode stručnjake za zaštitu okoliša, geologe, hidrogeologe, toksikologe, ekotoksikologe, stručnjake za remedijaciju te stručnjake iz drugih područja relevantnih za problem opasnog otpada.

Traže podatke o mogućim lokacijama za zbrinjavanje otpada

Trećim zahtjevom inicijativa traži podatke o stručnjacima uključenima u izradu modela prema kojem se traže rješenja za zbrinjavanje otpada u Europi.

Traže i objavu podataka o lokacijama na koje su poslani upiti vezani uz odlagališta opasnog otpada i spalionice na kojima bi se, prema navodima Ministarstva zaštite okoliša, mogao zbrinuti otpad iskopan u Gospiću.

Traže sve podatke o odlagalištu Rakitovac

U četvrtom zahtjevu inicijativa upozorava da je u javnosti komunicirano kako je opasni otpad na području Gospića odlagan na poznatoj lokaciji, takozvanom Silosu, ali i na komunalnom odlagalištu Rakitovac.

Navode da do danas nisu javno objavljeni podaci o količinama opasnog otpada na Rakitovcu te traže hitnu i transparentnu objavu svih dostupnih podataka o provedenim uzorkovanjima na toj lokaciji.

To, kako navode, uključuje datume i mjesta uzorkovanja, rezultate laboratorijskih analiza, nalaze i druga relevantna saznanja prikupljena u postupcima nadležnih institucija, kao i u okviru istražnih radnji povezanih s podnesenom kaznenom prijavom.

"Rakitovac se i dalje koristi kao komunalno odlagalište"

Iz inicijative ističu da ih zabrinjava činjenica što se lokacija Rakitovac i dalje koristi kao komunalno odlagalište otpada, bez mjera kojima bi se, kako tvrde, isključila mogućnost daljnjeg utjecaja odloženog opasnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi.

Dodaju i da je na toj lokaciji u rujnu 2025. godine izbio požar te zahtijevaju da se Rakitovac uključi u cjelovitu sanaciju, zajedno sa svim drugim mjerama potrebnima za sigurno zbrinjavanje opasnog otpada.

Traže dugotrajni monitoring tla, vode i zraka

Peti zahtjev odnosi se na uspostavu dugotrajnog i sustavnog monitoringa tla, podzemnih i površinskih voda te zraka na lokacijama odlagališta, ali i u njihovom neposrednom i širem okruženju.

Monitoring bi, prema zahtjevu inicijative, trebao biti zasnovan na utvrđenim onečišćenjima, identificiranim prijetnjama za okoliš i zdravlje ljudi te svim potencijalnim putevima širenja onečišćujućih tvari.

Traže da se jasno definiraju lokacije i dubine uzorkovanja, parametri koji će se pratiti, učestalost kontrola, metodologija i standardi uzorkovanja i laboratorijskih analiza, kriteriji za procjenu rezultata te odgovornost nadležnih tijela za provedbu i nadzor.

Rezultati monitoringa, navode, moraju biti javno dostupni, razumljivi građanima i usporedivi kroz vrijeme.

Traže neovisnu procjenu rizika za zdravlje ljudi

Šesti zahtjev je hitna izrada neovisne multidisciplinarne procjene rizika za zdravlje ljudi i okoliš.

Iz inicijative tvrde da dosadašnji tijek postupanja pokazuje izostanak konkretnih i dostatnih mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi te navode da već postoje posljedice u obliku prijenosa onečišćenja iz otpada u tlo, biljke i podzemne vode, pa i izvan samog područja odlagališta.

Tvrde i da Republika Hrvatska nije pravodobno poduzela sve potrebne i učinkovite mjere za sprečavanje moguće štete za zdravlje ljudi i okoliš, iako je, prema njihovim navodima, postojanje opasnog otpada na području Gospića nadležnim tijelima bilo poznato od travnja 2024., a prema nedavnim javnim izjavama Državnog inspektorata čak i od 2023. godine.

Upozoravaju na krško područje i moguće širenje onečišćenja

Posebno upozoravaju da se predmetna lokacija nalazi na krškom području koje predstavlja jedno od strateški najvažnijih područja podzemnih voda u Hrvatskoj.

Zbog toga, smatraju, rizik mogućeg daljnjeg onečišćenja ne treba promatrati samo u lokalnom kontekstu Gospića, nego i šireg područja Like i Hrvatskog primorja.

Kao potencijalno povezana područja navode Otočac, Senj i Karlobag te otoke Pag i Rab, za koje tvrde da su hidrogeološki povezani krškim vodonosnicima izrazito osjetljivima na onečišćenje.

Posljednji zahtjev: Procesuirati sve odgovorne

Sedmi i posljednji zahtjev inicijative Gospić je naš dom odnosi se na procesuiranje svih odgovornih osoba.

"To je bila poruka koju su željeli da pročitam iz inicijative Gospić je naš dom", zaključila je predsjednica Odbora nakon što je pročitala svih sedam zahtjeva.