RAZORNE poplave na granici Nepala i kineskog Tibeta odnijele su jedan od najvažnijih cestovnih mostova između dviju zemalja i teško oštetile čitav prometni koridor.

Posljedice katastrofe daleko su veće od prekida trgovine: prema najnovijim podacima, poginulo je najmanje 168 ljudi, dok se više od 1300 vodi kao nestalo.

> Razvoj događaja pratite na Indexu

U Nepalu se traga za 826 ljudi, a kineske vlasti objavile su da ih je u Tibetu nestalo još 558. Među nestalima su stotine stranih turista i hodočasnika. 

Poznat uzrok katastrofe, uništen ključni most

Poplave je, prema dosadašnjim nalazima, izazvao kolaps dijela himalajskog ledenjaka. Masa leda i stijena sručila se u dolinu, privremeno pregradila rijeku, a potom je golemi val vode, blata i kamenja krenuo nizvodno prema naseljenim područjima i granici.

Američki geološki zavod zaključio je da seizmički signal koji se u početku smatrao potresom zapravo potječe od urušavanja ledenjaka i naknadnog kretanja goleme mase materijala. 

Među uništenom infrastrukturom je i most koji povezuje kineski granični prijelaz Gyirong u Tibetu s nepalskim prijelazom Rasuwa. Preko tog koridora se 2024. odvijalo oko 30 posto ukupne trgovine između Kine i Nepala, a Gyirong je bio najveći tibetanski kopneni prijelaz po vrijednosti trgovine.

Šteta nije ograničena samo na most. Nepalsko ministarstvo infrastrukture preliminarno je procijenilo štetu na cestama, mostovima i drugoj infrastrukturi na oko 200 milijardi nepalskih rupija, odnosno približno 1,12 milijardi eura. 

Nekoliko aktivnih graničnih prijelaza između Kine i Nepala

Nepalske vlasti objavile su da je oštećeno najmanje 19 cestovnih mostova i oko 40 kilometara cesta. Na ključnoj prometnici od Betrawatija prema graničnom prijelazu Rasuwagadhi poplava je uništila ili teško oštetila dionice duge desetke kilometara, dok kineske vlasti navode da je kod samog prijelaza Gyirong potpuno uništeno do dva kilometra ceste.

To znači da obnova trgovačke veze neće ovisiti samo o izgradnji novog mosta. Trebat će obnoviti ceste, druge mostove, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu duž planinskog koridora, pa bi potpuna normalizacija prometa mogla potrajati mjesecima, a na najteže pogođenim dijelovima i znatno dulje.

Dodatni problem

Između Kine i Nepala postoji tek nekoliko aktivnih graničnih prijelaza, zbog čega svaki prekid na ovoj ruti ima puno veći gospodarski učinak nego što bi ga imao na području s razvijenijom mrežom alternativnih prometnih pravaca.

Dodatni je problem što je isti koridor teško stradao i prošlog ljeta. Tada je poplava odnijela most na granici, a promet je ponovno uspostavljen tek početkom ove godine. Dio ceste prema Rasuwagadhiju koji se obnavljao nakon prošlogodišnje katastrofe sada je ponovno uništen. 

Drugi važan prijelaz, Zhangmu, koji je nekad obuhvaćao i do 80 posto trgovine između Kine i Nepala, uništen je u velikom potresu 2015. i ponovno otvoren tek 2023. godine. Nova katastrofa tako još jednom pokazuje koliko trgovina Nepala s Kinom ovisi o malom broju iznimno ranjivih prometnih pravaca kroz Himalaju.