PRELIMINARNE istrage pokazuju da je urušavanje ledenjaka najvjerojatniji uzrok katastrofalnih poplava na granici Nepala i Tibeta, što ponovno stavlja u fokus problem ubrzanog topljenja himalajskog leda. Znanstvenici su potvrdili da su prvi izvještaji o potresu bili pogrešni, piše BBC.

> Razvoj događaja pratite na Indexu

Galerija

Seizmički signal otkrio pravi uzrok

Prvotne informacije upućivale su na to da je podrhtavanje tla izazvalo odron koji je doveo do poplave s najmanje 177 poginulih. Međutim, Američki geološki zavod (USGS) kasnije je objasnio da je katastrofu izazvalo "urušavanje ledenjaka", odnosno raspad cijelog ledenjaka ili njegova dijela. Udar mase leda o dno doline bio je toliko snažan da su seizmografi zabilježili energiju ekvivalentnu potresu magnitude 5,2.

Dr. Simon Cook, stručnjak za ledenjake sa Sveučilišta u Dundeeju, rekao je za BBC da je njegov tim identificirao urušavanje donjeg dijela ledenjaka u Nepalu, nedaleko od vrha Langtang Lirung. To je područje otprilike 15 kilometara zapadno od mjesta gdje je poplava nastala. Prema njegovoj procjeni, ledenjak se urušio i zatim se kretao nizvodno prema zapadu.

Kako je nastao razorni val

Analiza Međunarodnog centra za integrirani brdski razvoj (ICIMOD) sugerira da je s velike nadmorske visine krenula "lavina leda i stijena". Zbog toga je golema količina materijala završila u rijeci Lende Khola, pritoci rijeke Bhote Koshi. To je pokrenulo nagli val vode, sedimenta i velikih stijena nizvodno.

Centar je utvrdio da se razina vode u rijekama nizvodno podigla za sedam do devet metara u samo 30 minuta. Nekoliko postaja za praćenje vodostaja pritom je uništeno ili oštećeno. Snimke s poplavljenog područja, koje je okruženo strmim planinama, prikazuju kako se krš i voda ogromnom brzinom probijaju kroz riječno korito.

Ubrzano otapanje na Himalaji

Zasad nije poznato što je točno u srijedu pokrenulo urušavanje ledenjaka. Ipak, znanstvenici već godinama upozoravaju da se zbog rasta temperatura i klimatskih promjena led i permafrost na Himalaji ubrzano tope. Analiza koju je ICIMOD objavio ranije ove godine pokazuje da ledenjaci na području Hindu Kuša i Himalaje sada gube led dvostruko brže nego u razdoblju od 2000. godine. To izravno povećava opasnost od katastrofa poput poplava.

Dr. Cook napominje da su se slični incidenti s poplavama i odronima uzrokovanim urušavanjem ledenjaka posljednjih godina dogodili u Indiji, Švicarskoj i Italiji. U dolini Chamoli na sjeveru Indije 2021. godine odlomio se veliki dio himalajskog ledenjaka i pokrenuo bujicu kamenja i vode u kojoj je poginulo 200 ljudi. Znanstvenici su kasnije procijenili da je snaga tog udara odgovarala eksploziji 15 atomskih bombi. U istoj regiji u Nepalu prošle je godine zabilježena poplava koju je uzrokovalo izlijevanje ledenjačkog jezera na Tibetu.

Mohd Farooq Azam, stručnjak iz ICIMOD-a, kaže da učestalost opasnosti u kriosferi, odnosno smrznutim dijelovima Zemlje, "postaje vidljivija nego ikad prije. Brzina promjena je tolika da se postojeći napori jedva nose s njom."

"Jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaja"

Iako je teško utvrditi je li pojedinačni događaj izravna posljedica klimatskih promjena, dr. Cook smatra da je uzorak jasan. "Kada pogledate obrazac ovih događaja, jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaja", rekao je.

"Logika je sljedeća: na planetu koji se zagrijava dolazi do smanjivanja ledenjaka i pojačanog otapanja snijega. Permafrost, koji djelomično drži planinske padine stabilnima, zagrijava se, otapa i slabi. Zato će biti više odrona, bujica, otapanja ledenjaka, izlijevanja jezera i urušavanja ledenjaka, jer zatopljenje klime u konačnici destabilizira ova visokoplaninska okruženja", pojašnjava.