SOCIOLOG Krešimir Krolo ocijenio je za N1 da je premijer Andrej Plenković potpuno promašio uspoređujući sutrašnji prosvjed zbog ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću s prosvjedima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu u Srbiji. Smatra da takva retorika može dodatno mobilizirati građane, dok će pravi uspjeh prosvjeda ovisiti o tome hoće li nezadovoljstvo dovesti do konkretnih promjena.

Krolo je rekao da ga je Plenkovićeva izjava zatekla jer vlast u Hrvatskoj upravo odnosom prema institucijama nastoji naglasiti razliku u odnosu na Srbiju pod Aleksandrom Vučićem. "To može samo dodatno mobilizirati ljude", rekao je Krolo. Nada se da građani zabrinuti zbog otpada neće biti etiketirani i diskvalificirani terminologijom koja potiče isključivost.

"Dugoročno kontaminira društvo"

Takav način političke komunikacije, smatra, vlasti možda može kratkoročno koristiti, ali posljedice za društvo mogu biti mnogo dugotrajnije.

"To kratkoročno možda pomaže ovima koji se nalaze na poziciji moćnijih, ali dugoročno kontaminira društvo na malo drugačiji način nego što radi cijeli ovaj otpad koji se odlagao u Hrvatskoj", rekao je.

Plenković je prosvjed nazvao "čistom zlouporabom" i "politikanstvom" te ustvrdio da se pokušava stvoriti val po uzoru na prosvjede nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Poručio je i da problem neće riješiti prosvjed ni oporba, nego Vlada.

Krolo smatra da je upravo taj dio Plenkovićeve argumentacije posebno problematičan. Podsjetio je da su nakon tragedije u Novom Sadu otvorena pitanja ozbiljnih propusta, pogodovanja i korupcije u državnom sustavu.

"Govoriti da revolt građana zbog toga što su ljudi poginuli čekajući autobus nema nikakav legitimitet je, po meni, potpuno promašena teza. Ako za išta postoji razlog da oko nečega prosvjedujete, to su takve teme", rekao je.

Prosvjed bi mogao biti među najvećima u Hrvatskoj

Ako se ostvare najave o velikom odazivu u Zagrebu, Krolo smatra da bi prosvjed mogao biti među najvećima u Hrvatskoj od 1990-ih. Kao ranije velike prosvjede izdvojio je onaj za Radio 101 i prosvjed za kurikularnu reformu.

Posebnu važnost vidi u tome što pitanje otpada u Gospiću prelazi uobičajene ideološke podjele. Kada su ugroženi osnovni životni uvjeti, poput zdrave vode i sigurnosti građana, smatra da više nije riječ o pitanju ljevice ili desnice.

"Stvarno treba razumjeti građane koji su zabrinuti, ne samo one koji žive tamo, nego građane cijele Hrvatske koji se boje da institucije jednostavno ne rade ono što bi trebale raditi", rekao je Krolo.

Prema njegovu mišljenju, upravo bi takvo nezadovoljstvo moglo stvoriti širi "građanski kapital" i potaknuti ljude da reagiraju i na probleme u zdravstvu, obrazovanju i drugim područjima. Upozorio je, međutim, da između nepovjerenja u institucije i stvarnog građanskog angažmana postoji velik raskorak.

"Važna je upornost"

Sam broj ljudi na ulicama neće biti dovoljan da bi se prosvjed mogao smatrati uspješnim. Krolo smatra da se nezadovoljstvo mora pretvoriti u pritisak na mjesta na kojima se donose odluke. Kao primjere naveo je velike i dugotrajne prosvjede u Srbiji, Albaniji i Gruziji, koji nisu automatski doveli do promjena u strukturama moći. Zato smatra da je ključna upornost građanskih inicijativa.

Politička kultura vlasti, kaže, često računa na to da će nezadovoljstvo s vremenom oslabjeti i da će ga zamijeniti nova tema. "Važno je da inicijative i cijeli taj građanski odgovor ostanu povezani i umreženi te da dalje inzistiraju u javnom prostoru kako priča ne bi jednostavno nestala s naslovnica za nekoliko dana ili tjedana", rekao je.

Krolo ne smatra problematičnim to što su se u prosvjed uključile oporbene stranke. Politička instrumentalizacija, kaže, nastaje tek ako se neka opcija priključi temi kako bi osvojila glasove, a zatim, kada dođe na vlast, odustane od obećanih promjena.

Smatra da se pokušajem vraćanja priče na ideološke podjele zapravo skreće pozornost s pitanja odgovornosti i promjena koje bi trebale spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva.