MINISTAR pravosuđa i digitalne transformacije Damir Habijan komentirao je izmjene Kaznenog zakona, koje uključuju uvođenje ekocida i doživotnog zatvora, te se osvrnuo na problem vršnjačkog nasilja nakon napada u zagrebačkoj školi na Voltinom, u kojem su ozlijeđeni učenik i djelatnica škole. U N1 Studiju uživo govorio je i o mogućem dobnom ograničavanju pristupa društvenim mrežama.

Reakcija na nasilje u školi

Habijan je izrazio žaljenje zbog napada u školi na Voltinom. "Žao mi je zbog ovog tragičnog događaja, želim što brži oporavak i učeniku i gospođi koja je djelatnica škole. Vidio sam da su stabilno i siguran sam da će proći bez većih posljedica", rekao je.

Naglasio je da je vršnjačko nasilje sve prisutnije, a slučajevi poput ovog njegov su najdrastičniji oblik. "Ovo je pitanje društva, odgovornost sviju nas, nije pitanje institucija, nije zasebno pitanje za roditelje, niti za škole. Ovo je pitanje koje prije svega moramo osvijestiti", istaknuo je ministar.

Smatra da će pronalazak rješenja za sprječavanje ovakvih događaja biti izazov i napominje da kaznenopravni sustav reagira tek nakon što se incident dogodi. "Ovdje je puno bitnije da je sinergijski učinak takav da ovih pojavnosti bude manje", rekao je. Kao važne faktore koji pridonose porastu vršnjačkog nasilja naveo je nove tehnologije i društvene mreže.

Ograničavanje društvenih mreža

Iz perspektive Ministarstva pravosuđa, Habijan je podsjetio na dobnu granicu kaznene odgovornosti maloljetnika i sankcije koje im se mogu izreći. "Ako pogledamo dobne granice za kažnjavanje maloljetnika i sankcije koje im se mogu izreći, u usporedbi s EU mi smo zapravo jedni od najrigoroznijih.

Dobna granica za kažnjavanje je 14 godina, što imaju i Njemačka, Austrija i Slovenija", kazao je i dodao da je u nekim državama, poput Finske i Švedske, ta granica 16 godina. Potvrdio je da se njegovo ministarstvo bavi temom dobnog ograničenja pristupa društvenim mrežama. "U Ministarstvu smo oformili radnu skupinu kada govorimo o općoj mogućnosti pristupa društvenim mrežama", rekao je.

Neke države već uvele zabranu

Ipak, upozorio je da su pokušaji zabrana u nekim državama bili neuspješni. "U Australiji zabrana nije uspjela. Mi na papir možemo staviti da ćemo zabraniti pristup do 15. godine, ali kako ćete to provesti ako velike platforme to ne poštuju? U Francuskoj je taj zakon pao na ustavnom sudu", objasnio je.

Smatra da je hrvatski pristup dobar i da bi jedinstven stav Europske komisije mogao prisiliti platforme na pronalazak tehničkog rješenja. Dodao je da se provjera dobi u Hrvatskoj već može osigurati putem platforme e-Građani i da je to rješenje u naprednoj fazi.

Usporedio je današnje nasilje s vremenom svog djetinjstva. "Dok sam ja bio dijete, bilo je nasilja, ali ne u ovom obliku. I u moje vrijeme je bilo tučnjava, ali nije bilo mobitela. Kada snimite takav video, on je trajan i dostupan velikoj količini ljudi. Zato idemo s pripremom Zakona o zaštiti djece u digitalnom dobu", rekao je.

Nove kazne: Doživotni zatvor i ekocid

Komentirajući slučaj iz Drniša i pooštravanje kazni, Habijan je istaknuo da se izmjenama Kaznenog zakona prvi put uvodi doživotni zatvor. "To je velik iskorak. Nakon tragičnog događaja u Drnišu rekao sam da prelazim svojevrsni rubikon i da normativni okvir koji imamo sadrži prilično visoke kazne u usporedbi s EU-om", kazao je.

Smatra da bi uvođenje doživotnog zatvora trebalo poslati poruku počiniteljima najtežih kaznenih djela. "Oni koji, ne daj Bože, planiraju počiniti teško kazneno djelo, trebaju znati da im prijeti doživotni zatvor", rekao je.

Jedna od novosti je i kazneno djelo ekocida. "Među prvima smo u EU koji će imati takvo kazneno djelo. Radi se o najtežim posljedicama koje uzrokuju nepovratnu štetu za okoliš, bioraznolikost, georaznolikost i ljudsko zdravlje", objasnio je Habijan.

Za takva djela predviđene su kazne od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, a sudovi će moći izreći i doživotni zatvor. Za to kazneno djelo neće biti mogućnosti zastare.

Slučaj Gospić

Na pitanje može li se slučaj odlaganja otpada u Gospiću tretirati kao ekocid, Habijan je odgovorio da je istraga u tijeku i da treba završiti do kraja rujna. Objasnio je da će se slučaj, ako se utvrdi odgovornost, procesuirati prema postojećem zakonu, a ne kao ekocid jer novi zakon još nije na snazi.

"U postojećem zakonu imamo kazneno djelo protiv okoliša, a kazne su također stroge", rekao je. Poručio je da pravosudna tijela trebaju strože primjenjivati postojeće zakone.

"Ne želim da se ovo shvati kao pritisak na sudbenu vlast, ali mislim da je vrijeme da se normativni okvir koji je Sabor usvojio počne doista koristiti u najstrožem obliku i s najstrožim kaznama. Kroz presude i izricanje kazni moramo slati poruke", zaključio je Habijan.