PRAVO na štrajk zaštićeno je Ustavom RH. No, već u sljedećoj rečenici ustavnog teksta piše da se, među ostalim, u javnoj službi zakonom može ograničiti pravo na štrajk. Današnji štrajk u Zagrebačkom holdingu i ZET-u uvelike se odnosi na javnu službu ili javnu uslugu od općeg interesa, kao što je sakupljanje otpada iz domaćinstava.

Galerija

Ipak, to što je riječ o javnoj službi ili javnoj usluzi od općeg interesa ne znači da zagrebački gradonačelnik, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga ili ZET-a mogu odrediti da zbog načela kontinuiteta mora voziti određeni broj tramvaja i autobusa ili da se u određenoj mjeri prikuplja otpad.

Zakon o radu izričito propisuje da se nužni poslovi mogu odrediti samo radi "sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva". Štoviše, određivanjem nužnih poslova ne smije se onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk. A njihova zakonska definicija ne odnosi se na svakodnevni prijevoz građana do radnih mjesta.

Sindikati i poslodavci ne slažu se oko opsega nužnih poslova

Sindikati i poslodavci mogu se unaprijed, recimo prilikom potpisivanja kolektivnih ugovora, dogovoriti o nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. U ovom slučaju to se nije dogodilo. Predstavnici poslodavaca su predložili da tijekom štrajka mora raditi otprilike 38 posto zaposlenih Holdinga i oko 41 posto zaposlenih ZET-a.

Sindikati su to odbili tvrdeći da bi takav opseg rada bitno ograničio učinak štrajka i predložili bitno manje postotke. Konkretno, ponudili su da u ZET-u radi samo 48 zaposlenika, odnosno 1,4 posto od ukupnog broja, što praktički znači da javnog prijevoza nema.

Može se argumentirati da određeni prijevoz mora funkcionirati zbog zdravstvenih, sigurnosnih ili posebno ranjivih skupina, ali iz zakona ne proizlazi automatski da 40 posto svih tramvaja i autobusa mora voziti.

Arbitraža treba riješiti spor oko toga tko ipak mora raditi

"Ne postoje prethodna pravila oko toga koliko zaposlenika mora obavljati nužne poslove. Niti smo se s poslodavcem dogovorili oko toga uoči štrajka. S obzirom na to da nema dogovora, a odluka o nužnim poslovima mora biti zajednička, pokrenuta je arbitraža", rekao je za Index Vladimir Jozić, predsjednik Sindikata vozača i prometnih djelatnika ZET-a.

Međutim, Zagrebački holding je još 2017. tvrdio da je sa svim sindikatima imao potpisana pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati, a takva se pravila pojavljuju i na popisu internih akata iz 2021. Njihov današnji pravni status nije jasan.

Arbitraža se uopće ne bavi konkretnim sporom, nego se saziva zato što se suprotstavljene strane nisu uspjele dogovoriti oko toga što je doista nužan posao i koliko je ljudi potrebno da ga obavlja. Arbitražu u ovom slučaju čine po jedan predstavnik obiju strana te sudac Visokog trgovačkog suda.

Sindikati: Grad kasnio s prijedlogom o nužnim poslovima

Postupak se nastavlja čak i ako jedna strana odbije sudjelovati, a odluka se donosi u roku od 15 dana. Sve ukazuje da će u arbitražnom postupku grad biti u slabijem položaju zato što na dan okončanja postupka obveznog mirenja nije predložio utvrđivanje tih poslova.

U ovom slučaju mirenje je završilo neuspjehom 10. rujna, a predsjednik Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske Dražen Jović jučer je izjavio da su razgovori oko nužnih poslova započeli tek 18. rujna, odnosno s osam dana zakašnjenja.

"Bio štrajk legalan ili ne, to ne mijenja činjenicu da se poslodavac i sindikati moraju dogovoriti oko nužnih minimalnih usluga. U Holdingu arbitraža traje, a u ZET-u nije ni počela", rekao je jučer zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Prema javno dostupnim činjenicama, ključne pretpostavke za početak štrajka izgledaju ispunjene i njegova legalnost ne bi trebala biti upitna. Riječ je o sporu oko sklapanja novog kolektivnog ugovora i materijalnih prava. U takvom sporu, nakon obveznog mirenja, zakon daje pravo na štrajk reprezentativnim sindikatima koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

Posljednji kolektivni ugovor za radnike Zagrebačkog holdinga potpisan je 15. svibnja 2025. godine i to na godinu dana, što znači da je istekao istog dana 2026. godine. U ZET-u je kolektivni ugovor istekao 31. ožujka ove godine.

Kolektivni ugovor u Holdingu istekao je prije četiri mjeseca

U spomenutom kolektivnom ugovoru Zagrebačkog holdinga u članku 159. stoji sljedeće: "Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka".

Dalje se propisuje da ova pravila moraju odrediti radna mjesta i broj radnika koji na njima moraju raditi kako bi se osiguralo nužno funkcioniranje društva i spriječilo ugrožavanje života, sigurnosti ili zdravlja ljudi. No, ovaj ugovor je istekao prije četiri mjeseca.

Index je nadležnim službama u ZET- u i Zagrebačkom holdingu poslao upite vezane za pravila o nužnim poslovima koji se moraju obavljati za vrijeme štrajka, ali do objave ovog teksta nije primio odgovore.