PROFESOR s Fakulteta političkih znanosti Robert Barić analizirao je za RTL Danas rat u Ukrajini i ocijenio da će se sukob nastaviti, bez obzira na tešku zimu koja očekuje Ukrajince. Smatra da je mir jako daleko.

"Ovaj rat nastavit će se bez obzira na sve. Ukrajina ne može popustiti, bez obzira na to što je čeka jako gadna zima. Ne radi se samo o pitanju pobjede u Ukrajini, nego to otvara korak za idući ruski plan", rekao je Barić.

Prema njegovim riječima, krajnji cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina je potisnuti NATO iz Europe ili ga učiniti neuspješnim savezom. "Krajnji cilj Putina i Rusije sada je ponovno izbaciti NATO iz Europe ili ga napraviti neuspješnim savezom, vratiti srednju i istočnu Europu u interesnu zonu Rusije i napraviti europsku sigurnosnu garnituru kojom će Rusija dominirati. To su krajnji ciljevi, od Medvedevljevog prijedloga nove europske sigurnosne arhitekture iz 2008. i 2009. pa do Putinovih zahtjeva krajem 2021. godine. Što se Amerike tiče, tu mu jako uspješno ide, međutim, sada treba razbiti Europu."

Dugoročni zamrznuti sukob

Barić ne vjeruje da će rat završiti odlukom Putina, nego tek kad ruska strana bude prisiljena stati. "To će se dogoditi zbog ekonomskih razloga i iscrpljenosti, mada će to biti formalno primirje. Mislim da možemo očekivati dugoročni zamrznuti sukob. Zadnje projekcije, i ruske i ukrajinske, kažu da će se rat nastaviti i u 2028. godini", objašnjava.

Dodaje da su to realne procjene jer je Putin doživio vojni poraz u Donbasu. "Ukrajinska operacija Vivaldi potpuno je slomila sjeverni krak njegove ofenzive, gdje je htio zaobići ukrajinske gradove-tvrđave, odsjeći ih i zauzeti najveći dio Donbasa, u nadi da će time prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju. To nije uspjelo."

Barić navodi da Ukrajinci polako napreduju i na jugu, u Zaporižju. "Prema zadnjim informacijama, kod Orihiva se događaju jako zanimljive stvari. Ukrajinci tu jako šute. Opseg operativne sigurnosti je fantastičan. Da se nešto događa vidi se po vijestima koje daju ruski vojni blogeri, koji doslovno očajavaju. Nagađa se da su Ukrajinci i kod Konstantinovke, gdje su Rusi ušli u 60 posto grada, počeli protuudar u sklopu operacije Vivaldi. Ruske procjene navode da ovo u najboljem slučaju odgađa zauzimanje Donbasa za barem godinu dana, ako ga uopće i bude."

Procjene o gubicima

Preciznih podataka o gubicima nema, ali Barić ističe da su ruski sve veći. "Ukrajinci ne daju točne podatke, ali ruski gubici postaju sve veći. Ne daju ih ni Rusi, ali projekti koje rade BBC Russia i Mediazona na temelju javnih podataka došli su do minimalno 250.000 mrtvih i ranjenih Rusa, a i sami kažu da je ta brojka vjerojatno nekoliko puta veća. Procjene su da su ruski gubici oko milijun vojnika, ili su možda već i prešli tu brojku. Ukrajinske procjene za rujan, koje mnogi potvrđuju, govore o oko 46.000 mrtvih, ranjenih, nestalih i zarobljenih Rusa taj mjesec."

Ruski napadi na infrastrukturu imaju za cilj paralizirati funkcioniranje ukrajinske države. "To nije baš tako jednostavno napraviti, ali bit će im jako hladna zima. Međutim, Ukrajinci nemaju izbora nego izdržati. To pokazuju i relevantna istraživanja javnog mnijenja. Prema Kijevskom međunarodnom institutu za sociologiju, 56 posto Ukrajinaca kaže da se moraju boriti", pojašnjava Barić.

Uloga dronova i reorganizacija vojske

Ukrajinska vojska masovno koristi besposadne sustave, ali oni ne mogu u potpunosti zamijeniti vojnike. "Oni nadopunjavaju vojnike, što sam vidio u upotrebi kopnenih dronova, prvi put masovnije korištenih u operaciji Vivaldi. Važni su na taktičkoj, operativnoj i strateškoj razini. Na operativnoj razini vidi se da je ruska logistika na jugu potpuno poremećena. Mislim da Ukrajinci mjesečno uništavaju 700 transportnih vozila za gorivo", kaže Barić.

Ističe i važnost promjena u zapovjedništvu nakon smjene generala Sirskog. "Drapati je u kratkom vremenu reorganizirao zapovijedanje i sredio stvari. Dronovi su multiplikator snage, ali ne zamjenjuju u potpunosti topništvo. Kombinacija dronova i vojnika je rješenje."

Američka unutarnja politika

Barić je komentirao i dogovor o isporuci dizela koji je navodno postignut između Donalda Trumpa i Putina. Smatra da to neće utjecati na ishod američkih izbora. "Birači u Americi već su se čvrsto odlučili. Politico je objavio istraživanje prema kojem, čak i da sada prestane rat u Iranu i da cijena dizela padne za jedan dolar, ovi izbori su više-manje odlučeni."

Smatra da se Trump nada da će bombastičnim izjavama nešto postići. "Taj dizel, koji bi Putin isporučio ako uopće može, Americi je dovoljan za manje od tjedan dana. Ukupno gorivo nije dovoljno ni za mjesec dana funkcioniranja američke ekonomije. To su osudili i republikanci i demokrati. Glavni demokratski senatori rekli su da je to izdaja Ukrajine, Europe i nacionalne sigurnosti SAD-a. Čak je i republikanski senator John Kennedy rekao da bi kupio dizel, ali ne od Rusije."

Hibridni rat protiv Europe

Prema Bariću, Putin je od ljeta 2025. pojačao hibridni rat protiv Europe. "Vidi da mu plan postepenog izbacivanja Amerike iz Europe funkcionira. NATO se mora europeizirati i u kompletnosti preuzeti obranu, a za to će trebati vremena. Sada se gađa ukrajinska željeznička mreža, a u Poljskoj se pokušava sabotirati željeznička mreža uz granicu s Ukrajinom jer glavnina pomoći ide tuda."

Barić očekuje daljnju eskalaciju jer je cijena hibridnih napada za Rusiju zanemariva. "NATO reagira nakon incidenata, a to nije odvraćanje. Odvraćanje je kad nekome pokažete koja će biti cijena. To znači tajne akcije, kibernetičke napade na rusku infrastrukturu, zapljenu imovine kao što su Norvežani napravili, zaustavljanje flote tankera u sjeni. Toga nema i zato Putin eskalira. Svi se boje da će doći do granice gdje će jedan hibridni napad izazvati ogromne ljudske i materijalne žrtve. Onda imate eskalaciju na koju će se morati odgovoriti i tada možemo ići u nekontroliranu eskalaciju", zaključuje Barić.