MINISTAR vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u emisiji HRT-a "1 na 1" s Romanom Bolkovićem govorio je o ključnim izazovima u hrvatskom susjedstvu, od izbora u Srbiji i europske perspektive Crne Gore do položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Komentirao je i globalna preslagivanja u svijetu u kojem se, kako je rečeno, stari međunarodni poredak urušava, a novi još nije jasan.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Promjene u Srbiji nakon pobjede studenata

Na parlamentarnim izborima u Srbiji Studentska lista uspjela je srušiti režim bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića. "Srbija je najbolji primjer vibrantnog društva. Ovih mjeseci, pa i godina, gotovo cijela Srbija bila je na ulici, odnosno studenti koji su priželjkivali promjene.

One su se i dogodile. Studenti su bili ti koji su doveli do promjena - promijenili su i vlast, ali i oporbu. Prije svega, to je rezultat volje građana, oni su željeli promjene, što se vidjelo i po rekordnom odazivu birača", rekao je Grlić Radman. Ministar je podsjetio da je nositelj Studentske liste Ilija Srdanović najavio da žele popraviti dobrosusjedske odnose i odnose s međunarodnom zajednicom.

"Aleksandar Vučić ranije je insinuirao da se Hrvatska miješa u njihove izbore, a ovdje su građani Srbije pokazali svojim plebiscitarnim odazivom i potvrdom da se Hrvatska nije miješala u njihove izbore. Zašto bi se uopće miješala?", istaknuo je ministar.

Međunarodni susreti

Kad je govorio o razlikama među državama i pogledima na svijet, Grlić Radman je naglasio važnost međunarodnih susreta i upoznavanja različitih kultura. "Putovanja i susreti vam omogućuju da sagledate svijet sa svih aspekata i da se lišite jeftinih refleksija u smislu određenih percepcija. Ljudi su svugdje isti.

Inkliniraju prema harmoniji života, prema pozitivnim vrijednostima, ali svaka zemlja ima svoju tradiciju, povijest, kulturološku dimenziju", opisao je. Dodao je kako nisu sve zemlje iste, demokratske niti su sve prošle razvojni put zapadne Europe, koja bi trebala biti paradigma demokracije.

Hrvatski stav o izraelsko-palestinskom ratu

Prema ministrovim riječima, svjetski poredak u 21. stoljeću je narušen, a okružuju nas ratovi, nesigurnost i geopolitičke napetosti. Osvrnuo se i na izraelsko-palestinski rat, za koji je rekao da nije od jučer.

"Ovo što se dogodilo u zadnjih nekoliko godina, 7. listopada 2023. godine, to je bio trenutak koji je bio nezamisliv u povijesti izraelskog naroda, kada je teroristička organizacija Hamas ubila 1200 ljudi. To je bio jedan masakr i jedna velika tragedija za Izrael", naveo je.

Smatra da osveta kao način rješavanja i iskorjenjivanja Hamasa nije pridonijela rješenju. Hrvatska je, kaže, uvijek pozivala na poštivanje međunarodnog, a prije svega međunarodnog humanitarnog prava.

"Govorili smo da Izrael ima pravo na sigurnost, na obranu, a da Palestina ima pravo na mir. Hrvatska pozicija je uvijek bila dvodržavno rješenje jer želimo vidjeti i Izrael i Palestinu da žive u miru, jedni pored drugih." Na pitanje o priznanju Palestine, ministar je objasnio da Hrvatska želi priznati rješenje koje je rezultat mirovnog procesa.

Europski put Crne Gore

Crna Gora je najbliža ulasku u Europsku uniju, a Hrvatska joj na tom putu želi pomoći, ali i zaštititi svoje nacionalne interese. "Nacionalni interesi su stabilnost zapadnog Balkana, a o tome Hrvatska, kada razgovaram sa svojim saveznicima i partnerima, sigurno ima autentično svjedočanstvo.

Raspad bivše Jugoslavije dogodio se tako da su ga najviše osjetile Hrvatska i Bosna i Hercegovina", rekao je ministar.

"Tu nije bilo tzv. građanskog rata, jer da je bilo, onda bi svaka bivša republika imala ratna djelovanja. Međutim, takvih djelovanja nije bilo u Srbiji ni u Crnoj Gori. Crna Gora nije osjetila rat, ali mi smo ga osjetili, jer je agresija dolazila iz Srbije i iz Crne Gore", zaključio je Grlić Radman.