VIDEO Ukrajinci pogodili most prema Krimu. Rusi tvrde da su srušili 1336 dronova
PREMA tvrdnjama ruskih vlasti, Ukrajina je tijekom noći izvela jedan od najvećih napada dronovima na Rusiju od početka rata. Prema riječima moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina, prema moskovskoj regiji poletjelo je oko 600 dronova. Većina ih je, tvrdi, srušena daleko od glavnog grada, dok je 191 dron oboren u neposrednoj blizini Moskve.
Rusko ministarstvo obrane u ponedjeljak je priopćilo da je diljem zemlje srušilo ukupno 1336 ukrajinskih dronova. Potvrdi li se taj broj, radilo bi se o najvećem zabilježenom broju presretanja u jednom zračnom napadu od početka ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo pet godina, piše Associated Press.
Ukrajina je pojačala zračne napade dugog dometa na Rusiju, ilegalno anektirani poluotok Krim te Crno i Azovsko more. Posljednjih mjeseci u nekim se dnevnim napadima koristi i više od tisuću dronova.
Ukrajinci napali Kerčki most
Ukrajina je napala i Kerčki most, ključnu prometnicu za opskrbu Krima vojnim i civilnim zalihama iz Rusije. Most je ujedno i simbol ruske ilegalne aneksije poluotoka iz 2014. godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je napad prouzročio "neznatnu štetu", a uprava mosta objavila je da je cestovni promet obnovljen u ponedjeljak navečer.
Pogođene rafinerije i skladišta nafte
Lokalne vlasti javljaju da je u napadu na regiju Krasnodar na jugu Rusije ranjeno šestero ljudi. U toj se regiji nalazi rafinerija nafte Ilski, česta meta ukrajinskih dronova. U susjednoj regiji Rostov, uz granicu s Ukrajinom, tri su osobe ranjene u gradu Azovu, što je potvrdio guverner Jurij Sljusar.
Ukrajinska vojska tvrdi da je pogodila dva skladišta nafte u Azovu i rafineriju Ilski u Krasnodaru. Za tu rafineriju navode da godišnje prerađuje 48 milijuna barela nafte.
Ukrajinski napadi dugog dometa redovito ciljaju ruske rafinerije nafte, koje su ključne za gospodarstvo zemlje. Predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju navečer izjavio je da su ukrajinski udari onesposobili više od 55 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
Ruski dužnosnici nisu komentirali te tvrdnje, koje nije bilo moguće neovisno provjeriti. Ipak, predsjednik Putin je 1. listopada priznao ekonomski utjecaj napada i rekao da su Rusiju stajali oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda.
Kijev napadima također želi suočiti rusko stanovništvo s posljedicama rata. Analitičari procjenjuju da napadi srednjeg dometa prekidaju ruske opskrbne linije na bojišnici i otežavaju Moskvi preuzimanje inicijative.
Kijev navodi da su nova ograničenja brzine na sustavu Starshield, vojnoj verziji satelitskog interneta Starlink tvrtke SpaceX, oslabila ukrajinsku protuzračnu obranu. Ukrajinske snage kažu da se prilagođavaju situaciji preventivnim napadima na ruske tvornice oružja i lokacije s kojih se lansiraju dronovi i projektili.
Kijev svojim podupirateljima također želi pokazati da se i dalje bori, dok Moskva istovremeno pokušava svoju pobjedu prikazati kao neizbježnu. Točni razmjeri štete od ukrajinskih napada u Rusiji nisu poznati jer središnje i lokalne vlasti rijetko objavljuju detalje.
Rusi balističkim projektilima pogodili dva ključna mosta u Kijevu
Istovremeno su ruske snage balističkim projektilima pogodile dva ključna mosta u Kijevu, potvrdio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Projektili su pogodili Sjeverni i Južni most na rijeci Dnjepar, a zbog napada su u dijelovima grada prekinute opskrba vodom i električnom energijom, piše BBC.
Snažne eksplozije odjeknule su Kijevom u utorak malo prije ponoći. Kličko je ubrzo izvijestio o "oštećenjima sustava kritične infrastrukture". "U nekim dijelovima grada prekinuta je opskrba vodom i grijanjem", rekao je.
Dužnosnici su potvrdili da su u noćnim napadima oštećeni i dijelovi nadzemne trase metroa. Građani su pozvani da potraže zaklon u skloništima, što su mnogi i učinili u postajama podzemne željeznice.
Kijev ima osam velikih mostova preko Dnjepra koji povezuju zapadni i istočni dio grada, a procjenjuje se da se oko tri milijuna stanovnika oslanja na njih za kretanje. Nekoliko glavnih mostova bilo je meta ruskih napada i u listopadu.
Zelenski: Ruski napadi na Ukrajinu su brutalni
Istovremeno, Rusija neprestano napada civilna područja u Ukrajini. Ti su napadi najčešće usmjereni na elektroenergetsku mrežu, a cilj im je oslabiti gospodarstvo i moral stanovništva. Ukrajinci se pripremaju za vjerojatno najtežu zimu od početka rata. Rusija uporno napada elektroenergetsku mrežu, zbog čega civili ostaju bez grijanja, struje i vode.
Ukrajinski premijer Serhij Korecki rekao je u ponedjeljak da su zbog ruskih napada na dalekovode i trafostanice u Zaporiškoj i Dnjipropetrovskoj oblasti stotine tisuća ljudi ostale bez struje. Zelenski ističe da je ruska strategija višednevno bombardiranje pojedinih područja s ciljem potpunog uništenja energetske infrastrukture.
Od početka rujna Dnjipropetrovska oblast napadnuta je 131 put, a područje oko Kijeva 125 puta. U ponedjeljak je u napadu na grad Dnipro jedna osoba poginula, a tri su ozlijeđene. U Harkivskoj oblasti jedna je osoba poginula, a četiri su ranjene.
Zelenski je objavio da je Rusija u posljednjih tjedan dana na Ukrajinu lansirala više od 2300 dronova, 1590 navođenih bombi i 15 projektila. "To su brutalni napadi kojima se teško oduprijeti", napisao je na društvenim mrežama.
Načelnik regionalne vojne uprave Vadim Filaškin potvrdio je da su u posljednja 24 sata u granatiranju u Doneckoj oblasti poginule četiri osobe, a tri su ranjene.
Pregovori zasad bez rezultata
Pregovori uz posredovanje SAD-a zasad nisu utjecali na borbe. Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner i Steve Witkoff, izjavili su da nakon prošlotjednih sastanaka očekuju dogovor o novim razgovorima između izaslanstava Moskve i Kijeva, no datum još nije objavljen.
Prema navodima zapadnih analitičara i dužnosnika, u ratu je poginulo stotine tisuća vojnika i tisuće ukrajinskih civila. Trump je najavio da planira razgovarati o ratu tijekom sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji će se održati ovaj tjedan u Kini.
Zemlje Europske unije optužile su Rusiju za odugovlačenje pregovora o završetku sukoba. Unija je uvela sankcije protiv gotovo 50 ruskih banaka i financijskih institucija, a njima je obuhvaćeno i nekoliko poduzetnika iz energetskog sektora.