Pada li nakon neradne nedjelje i zakon o zabrani pušenja?
NAKON što je Ustavni sud danas objavio ukidanje spornog zakona o radu nedjeljom, Hrvatska udruga poslodavaca podnijela je zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Nazire li se rušenje i drugog nepopularnog zakona?
Zahtjev je u ime ugostitelja članova Podružnice Dalmacija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) podnio član Izvršnog odbora te podružnice Hrvoje Marušić. Prijedlog se temelji na argumentu da odredbe zakona o pušenju krše ustavne odredbe koje jamče jednakost svih pred zakonom, slobodno očitovanje svojeg uvjerenja, kao i odredbe koje utvrđuju da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Hrvatske te da Hrvatska osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Također se navodi kako zakon nije u suglasnosti s odredbama Ustava o pravu na rad i slobodu rada, na zaradu, te na onu ustavnu odredbu koja kaže da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu ograničiti isključivo zakonom u svrhu zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, okoliša i zdravlja ljudi.
"Živimo u civilizaciji koja je prihvatila taj porok"
Hrvatska udruga poslodavaca tako je održala obećanje koje je dala u prosincu prošle godine, kad je rekla da će novi zakon izvesti pred sud, a ovime se nastavlja serija prosvjednih činova kojima su ugostitelji pokušali apelirati na Vladu ne bi li im izašla u susret. Temeljni argumenti koje su ugostitelji navodili bili su da je zakon stupio na snagu bez da se dopustilo dovoljno dugo razdoblje prilagodbe, da bi se omogućavanje uživanja duhanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima moglo uvesti samo uz pretjerano velike troškove, a bunili su se i protiv toga što im se nije dopustilo da se sami opredijele hoće li biti pušački ili nepušački objekti. Više od stotinu ugostiteljskih objekata nedugo nakon stupanja zakona na snagu moralo je zatvoriti svoja vrata zbog velikog pada prometa.
"Teško je predvidjeti razvoj situacije. Ustavni sud će u obzir morati uzeti suprotstavljene argumente. S jedne strane, nesumnjivo je da pušenje šteti zdravlju, ali i društvu i ekonomiji preko troškova potrebnih za liječenje bolesti i medicinskih stanja povezanih s pušenjem. S druge strane, živimo u civilizaciji koja je prihvatila taj porok i dobar dio industrije je baziran na njemu", rekao je za Index SDP-ov pravni stručnjak i jedan od mogućih kandidata za predsjednika Ivo Josipović.
"Opet, nije zgorega spomenuti ni činjenicu da država ima velike prihode od duhana, pa čak za njega daje i iznimno velike poticaje, a i velik broj ugostitelja ovisi o pušačima, kao što je pokazalo ovo kratko vrijeme u kojemu je zakon u primjeni. Ustavni sud će vagati vrijednosti, ali čini mi se da primjeri iz nekih drugih zemalja, posebno onih iz Europske unije, ne idu u prilog rušenju zakona", smatra Josipović.
"Njemački i austrijski slučaj"
Praksa pak nije sasvim ujednačena. Iako su zabrane pušenja prisutne ne samo u većini europskih, nego i u većini zemalja razvijenog svijeta, postoje i iznimke. Prije malo manje od godine dana Njemačka je imala sličan slučaj kao Hrvatska. Prvog lipnja 2008. u svim njemačkim saveznim državama je na snagu stupio zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, kojime su bili pogođeni i ugostiteljski objekti. Samo, zakon je kafićima dozvolio instaliranje pušačkih kutaka, ali veliki kafići mogli su se okoristiti tom iznimkom zbog većeg profita, dok malima zbog manjeg profita ta opcija nije bila isplativa.
Tri vlasnika malih restorana u saveznim državama Berlinu i Baden-Württembergu podnijelo je tužbu ustavnom sudu u Karlsruheu, koji je proglasio kako zakon vlasnike malih ugostiteljskih objekata stavlja u podređeni položaj, pa ga je ukinuo u dvije gore navedene savezne države. Odluka je odmah postala važeća i za ostale savezne države. Vlasnici ugostiteljskih objekata dobili su izbor oko toga hoće li dopustiti pušenje ili ne, ali samo ukoliko ne poslužuju hranu i ne dopuštaju ulaz maloljetnicima, što su morali jasno istaknuti na ulaznim vratima. Naravno, svi kafići su se odmah odlučili za pušenje. Vlada je dobila do kraja 2009. da donese novi zakon.
Njemačka vlada sad ima dvije opcije. Može uvesti nove iznimke od zabrane pušenja, koje bi pogodovale i malim ugostiteljskim objektima, ili može potpuno zabraniti pušenje, bez mogućnosti instaliranja posebnih područja za pušenje. Bilo koja od tih opcija riješit će problem nepoštene konkurencije. U Austriji su takvim neujednačenostima doskočili tako što su kafićima manjim od 80 četvornih metara dopustili da se opredijele jesu li za pušenje ili ne, a većima su dopustili instaliranje posebnih prostora za pušenje.
"Očekujem da će do kraja godine biti uveden austrijski model"
Iako nije direktno primjenjivo na hrvatski slučaj, praksa te dvije zemlje pokazuje kako zabrana pušenja nije apsolutna svugdje na zapadu, a hrvatski bi se zakon mogao modelirati po slično principu, smatra odvjetnik Silvije Degen. Degen je jedan od tima odvjetnika koji su za emisiju "Istraga" još u prosincu 2008. sastavili prvu ustavnu tužbu protiv novog zakona o pušenju.
"Očekujem da bi do kraja godine hrvatski zakon trebao biti modeliran prema austrijskom modelu. Sabor će vjerojatno do zime nešto izglasati, jer pritisak ugostiteljskog lobija će jednostavno biti prejak", rekao je za Index Degen. "Ali cijela ta priča je besmislena, mi smo još u našoj tužbi naveli kako je najveća sramota da se za duhan daju poticaji, a s druge strane se ljudima ne da pušiti, na što oni imaju pravo. Posebno je glupo što se tako nešto uvelo upravo pred turističku sezonu, zajedno s besmislicom od zabrane rada nedjeljom, koja je ionako izglasana samo da se ide na ruku Crkvi zbog podrške na izborima", nastavio je Degen.
Degen nema nimalo povjerenja u Ustavni sud i pravedne odluke tog tijela, jer smatra da se ustavne suce bira po političkim kriterijima, pa onda i donose političke odluke. Tužba koju su napisali Degen i kolege još uvijek nije razmotrena. Tu se postavlja pitanje kad će Ustavni sud uopće razmatrati zahtjev za ocjenom ustavnosti koji je danas podnio HUP. Degen je vrlo jasan: "Kad im bude odgovaralo".
Foto: Danijel Soldo, Branislav Grgurović, Srećko Niketić / Cropix
Facebook
Google