Tekst: J.D. I.Kri.
Foto: Damjan Tadić (Cropix)

NA DANAŠNJI datum prije točno godinu dana tadašnji je premijer Ivo Sanader održao famoznu sjednicu u Banskim dvorima, u kojoj je šokirao javnost najavivši svoj odlazak i imenujući Jadranku Kosor kao svoju zamjenicu. Kakve nam je promjene prva godina u kojoj smo nakon dugo vremena bili bez Sanadera donijela? Ne previše, smatraju analitičari, koji ističu neke pomake kod premijerke Kosor, ali upozoravaju i na ozbiljne propuste.

Nakon najave Sanaderovog odlaska, nacija je ostala o šoku. Malo tko je vjerovao da će dotadašnja ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, osoba koju je HDZ izvlačio samo kad je trebalo umiriti određenu grupaciju glasača, imati uspjeha kao nova premijerka.

"Vladavina Jadranke Kosor se može podijeliti u dvije faze. Jedna je faza neposredno nakon odlaska Sanadera nekakvih očekivanja koja je ona trebala ispuniti nakon odlaska bivšeg premijera. Ona su bila pozitivna i dodatno pojačana time što je započela borbu protiv korupcije", rekao je za Index politički analitičar, prof. dr. sc. Ivan Grdešić.

Počelo se rješavati korupciju

Sličnog je mišljenja i prof. dr. sc. Anđelko Milardović. "Odlazak Ive Sanadera je pokrenuo nešto što je prethodno bilo nezamislivo, niz afera u pravcu raščišćavanja korupcije i organiziranog kriminala. Za njegove vladavine te se afere nisu pokretale, niti su isplivale na površinu", rekao je za Index profesor Milardović.

Za profesora Grdešića tu prestaju pozitivne strane. "Čini mi se da se taj optimistički val i ta nadanja potrošila posljednjih mjeseci i da je, na žalost, političko vodstvo nije ispunilo nade koje smo imali od njega", rekao je.

Profesor Milardović nabrojao je još neke elemente "vladavine" Jadranke Kosor, koje se može okarakterizirati kao pozitivne: "S druge strane, pokazalo se da je današnja premijerka, koju je Sanader forsirao i za koju je mislio da neće postići neke rezultate, napravila iskorak. Iskorak se temelji na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, rješavanju odnosa sa susjedima, prije svega Slovencima, pomicanju hrvatske prema EU i nastavku reformi".

Pitanje je kako se provode reforme

Kod tog nastavka reformi postavlja se pitanje ne njihovog smisla, nego koncepta kako su one strukturirane, rekao je profesor Milardović. "Pitanje bi glasilo - je li koncept reformi tako strukturiran da padne na 95 posto stanovnika, građana, državljana Hrvatske, a da se k tomu ozbiljno ne diraju interesi krupnog kapitala", postulirao je.

"Kada kažem diraju, tada mislim na to da najbogatiji sloj društva nedovoljno participira u reformama, i u otklanjaju krize, pa se postavlja retoričko pitanje jesu li uopće članovi društva. Ako svi članovi društva nastoje sudjelovati u tim reformama i u sanaciji štete koja je nastala krizom, ne vidim zašto se tih pet posto ekskulpira ili blago tretira", dodao je.

Todorić i slični bi trebali sudjelovati u otklanjanju krize

"Sudeći po onome što je Ivica Todorić nedavno izjavio, da mu je lakše poslovati u Srbiji nego u Hrvatskoj, vidi se da oni kao predstavnici kapitala nisu zainteresirani, za sredinu u kojoj su rođeni, odrasli, i u kojoj su se obogatili, jednostavno zato što nema granica. Mislim da bi i on i slični ljudi koji su se u tranzicijskom razdoblju jako obogatili, a krenuli su ni iz čega, trebali snositi teret krize, a Vlada bi sa svojom poreznom politikom trebala djelovati tako da i njih uključi u porezno opterećivanje i participaciju. Također bi i banke, koje ostvaruju ekstra profite, globalizirane banke, trebalo oporezivati na način koji bi osigurao da dio dobiti ostane u državnoj blagajni, bez bojazni da će one otići negdje, jer su im profitne stope u matičnim zemljama za 50 posto niže", rekao je profesor Milardović.

Razočaranje birača

U kriznim vremenima svi članovi društva bi trebali biti uključeni u otklanjanje krize, ne da 95 posto pokriva promašaje i uspjehe onih koji su se obogatili u ratu, ili kao ratni profiteri ili kao ljudi koji su se snašli u tranziciji, zaključio je. 

Profesor Grdešić istaknuo je još jednu negativnu posljedicu koju je Sanaderov odlazak imao na cjelokupno biračko tijelo u Hrvatskoj. "Odlazak Sanadera je označio još jedno razočaranje hrvatskih birača sa svojom političkom elitom. Vjerujem da su se i njegovi birači, a i svi drugi koji sudjeluju u demokratskom procesu, pri tom odlasku osjećali izdani. To je nešto što je sigurno poljuljalo razinu odgovornosti u hrvatskom političkom životu. Danas mogu malo ovako, a sutra onako, a ono povjerenje koje im je dano na izborima je na taj način izdano", rekao je.