Foto: Ilustracija

ORGANIZACIJA za ekonomsku suradnju i razvoj procjenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mjere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspješnima, piše Bloomberg.

Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting, te ta otočka zemlja nakon statusa "smeća" i vanjskog duga od 50 milijardi eura sada ima stabilnu prognozu. 2011. Island je ostvario rast BDP-a od 2.9 posto, iako bi ove godine mogao pasti na i dalje zadovoljavajućih 2.4 posto. Sam deficit proračuna je sa 6.5 posto iz 2009. prošle godine smanjen na samo 0.5 posto, a ove se godine očekuje suficit, piše Bloomberg.

Potrebe građana ispred potreba banaka i tržišta

Islandskim pristupom rješavanju financijskog sloma potrebe građana u svakom su pogledu stavljene ispred potreba tržišta i banaka. Sporazumom između vlade i banaka domaćinstvima se pomoglo opraštanjem dugova, time da se dug opraštao onim domaćinstvima kojima je iznos premašivao 110 posto ukupne imovine.

Također, tamošnji je Vrhovni sud u lipnju 2010. odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti, tako da građani više nisu morali pokrivati gubitke domaće valute. Od kraja 2008. islandske su banke oprostile zajmove u iznosu od 13 posto ukupne domaće proizvodnje, čime se teret dugovanja olakšao za više od četvrtine građana.

Stoga, Islanđani koji su 2009.parlament gađali kamenjem zahtijevajući da politički vođe i bankari preuzmu odgovornost za ekonomski i financijski kolaps zemlje sada zadovoljno ubiru plodove svoje ljutnje, jednako kao i rezultate negativnog izlgasavanja referenduma o pomaganju propalih banaka s 85 milijardi dolara.

"Ako su domaćinstva nelikvidna, banke to, bez obzira na svoje interese, trebaju prihvatiti"

Lars Christensen iz Danske Bank u Kopenhagenu A/S rekao je kako je Island, o tome što je potrebno i što učiniti u krizi, slijedio upute iz priručnika, a s time bi se trebao složiti svaki ekonomist, te je komentirajući poteze islandske vlade dodao i kako banke, bez obzira na svoje interese, jednostavno moraju prihvatiti nelikvidnost domaćinstava.

Većina Islanđana ne želi u EU

Uz mjere kojima je pomognuto građanima islandske će vlasti podići optužnice protiv svih odgovornih za rizično poslovanje, pa bi se tak pred sudom moglo naći čak 90 osoba, a više od 200 osoba, uključujući i rukovoditelje tri najveće islandske banke suočit će se s kaznenim prijavama.

Pod istragom će se naći i bivši premijer Geir Haarde. Parlament još uvijek nije odlučio hoće li ustrajati u optužnici koja je zbog njegove uloge u krizi protiv njega podignuta prije tri godine.

U međuvremenu provedene ankete pokazuju kako većina Islanđana ne želi ulazak u europsku uniju u kojoj dužnička kriza traje već treću godinu, i ne nazire joj se kraj.