Foto: AFP

NOBELOVAC Joseph Stiglitz pozvao je na otriježnjenje u percipiranju europske dužničke krize, prognoziravši kako su male šanse da će euro preživjeti u postojećem obliku.

U predavanju koje je održao na Sveučilištu Ramapo  kazao je kako mjere štednje koje se uvode u Europi neće okončati krizu, već će dovesti do velikih društvenih nemira i odlaska nekih zemalja, poput Grčke, iz eurozone.

Nejednakost je na vrhuncu uvijek prije velike krize

Posebno je kritičan bio prema sve većoj ekonomskoj polarizaciji. "Nejednakost dohotka je loša za rast, stabilnost i efikasnost. Nejednakost je na vrhuncu bila i prije Velike depresije i prije Velike recesije, a to nije slučajno. Kada postoji velika nejednakost, potražnja automatski pada. Nejednakost je bila poništena stvaranjem bubblea jer je ljudima omogućio da više troše. Sad imamo nejednakost, ali nemamo bubble, a to znači da ćemo imati konstantnu slabu potražnju. Bez novog bubblea bit će teško postići veliku zaposlenost", komentirao je situaciju u SAD-u, koja se donekle može primijeniti i u Europi.

Ekonomske nelogičnosti

"U SAD je većina nejednakosti stvorena distorzijama. Financijski sektor je prevelik, tržištem haraju monopolisti, a velikim naftnim i rudarskim kompanijama resursi se daju uz popust. To stvara jaz u ekonomiji i pritom stvara bogatstvo na vrhu. Nije problem u stvaranju vrijednosti, već u redistribuciji", dodao je Stiglitz.

Upitan je li rješenje u jačem oporezivanju bogatih i smanjenju povlastica za velike kompanije, Stiglitz je kazao: "To je dio rješenja. Treba još pokriti i neke rupe u sustavu. Kada kapitalnu dobit oporezujete po duplo manjoj stopi od ostalih dobiti, potičete spekulaciju. Samim time resurse usmjeravate u spekulaciju umjesto u stvaranje. Vlasti nova od poreza moraju bolje redistribuirati i ulagati u obrazovanje, tehnologiju i infrastrukturu kako bi i ekonomija bila produktivnija."

Štednja kao pokretač ekonomije je mit

Osvrnuo se i na najpoznatiju sintagmu u posljednje vrijeme - mjere štednje. "Nema dokaza da će smanjenje deficita stimulirati ekonomiju jer će vratiti povjerenje, a to nam stalno tupe. Nema primjera da je to ikome prije uspjelo i to je mit o štednji. Isto tako nema dokaza ni za tezu da će jače oporezivanje bogate natjerati da manje štede i ulažu, te da će zbog toga ekonomija usporiti", zaključio je poznati američki ekonomist.