Foto: AFP

ZLOGLASNA američka investicijska banka Goldman Sachs značajno je pridonijela grčkoj krizi i rastu duga.

Naime, Bloomberg je objavio da je upravo ta banka još 2001. Grčkoj odobrila komplicirani kredit kojim je Grčka, već na dan sklapanja ugovora, banci dugovala 600 milijuna eura više nego što je posudila, ispričao je Spyros Papanicolaou koji je 2005. preuzeo Državnu agenciju za upravljanje dugovima.

Papanicolaou i njegov prethodnik Christoforos Sardelis prvi su put iznijeli u javnost detalje o ugovoru koji je kamuflirao stvarno stanje grčkoga duga kako bi Grčka zadovoljila zahtjeve EU-a. Papanicolaou i Sardelis tvrde da Grčka u to vrijeme nije znala na što je pristala te da je bila nekompetentna prosuditi rizik i cijenu kredita.

Goldman Sachs gurnuo Grčku u još veći dug

"Dogovor s Goldman Sachsom je vrlo seksi priča o dva grešnika", rekao je Sardelis, koji je nadzirao potpisivanje.

Instantna dobit GS-a ilustrira opasnosti koje vrebaju iza kompleksnih tajnih kredita čije kamate i provizije nisu unaprijed određenee. Grčka je tako 2001. posudila 2,8 milijuna eura, dug je već istoga dana narastao za 600 milijuna eura. 2005., kada je Papanicolaou preuzeo dužnost, dug za isti kredit već je iznosio 5,1 milijardi.

Radi se o tajnom kreditu kojim je zadužena država htjela fiktivno umanjiti strani dug trgujući derivativama. Goldman Sachs je bio koordinator te akcije, ali je zapravo izvukao profit.

U Bloomenrgovom se tekstu govori o raznim detaljima sporazuma. Spominje se tako i odredba da se transakcije između Goldman Sachsa i grčke vlade sastoje od zamjene duga izraženog u dolarima i jenima u euro, i to po starom tečaju. To je bio mehanizam koji je implicirao smanjenje duga, kao i dogovor o zamjeni kamatnih stopa (s fiksnih na nefiksne i obrnuto).

Brojne europske vlade "frizirale" su dugove 

Međutim, cijena tih zamjena se povisila i GS je Grčkoj naplatio vrlo velike provizije. Uzrok tomu bilo je i stanje na svjetskim burzama nakon napada 11. rujna kada su kamate počele vrtoglavo rasti.

Goldman Sachs je, očekivano, odbio odgovoriti koliko je zaradio na zamjenama kamatnih stopa. Glasnogovornica britanske podružnice Fiona Laffan tek je rekla su sporazumi provedeni u skladu sa smjernicama Eurostata.

"Grčka je mijenjala kamatne stope kako bi smanjila odnosj javnog duga prema BDP-u jer se Mastriškim ugovorom od svih zemalja članica EU-a zahtijeva da pokažu finacijski napredak", napisala je Laffan. "Zamjene kamatinih stopa bile su jedan od mehanizama kojima su se mnoge europske vlade koristile kako bi zadovoljile kriterije ugovora", dodala je.