Foto: AFP

EUROZONA će doživjeti potpunu ekonomsku katastrofu ukoliko financijski jače države i njihove centralne banke na sebe ne preuzmu veći dio duga monetarne unije, stoji u izvješću njujorškog Instituta za novu ekonomsku misao (INET), u sklopu kojeg kao savjetnici djeluju i George Soros te Joseph Stiglitz.

"Vjerujemo da Europa mjesečari prema katastrofi  nesagledivih proporcija. Taj osjećaj beskonačne krize, u kojem se domino kocke ruše jedna za drugom, mora biti preokrenut", poručuju iz INET-a.

Vremena za razmišljanje i vaganje nema

Političari se moraju obračunati s dva odvojena problema - naslijeđenim manjkavostima koje su sadržane u osnovnoj konstrukciji eurozone, ali i postojećom strukturom samog bloka. Ekonomisti iz INET-a sugeriraju da se dio duga pojedinih zemalja proglasi uzajamnim, odnosno zajedničkim dugom, ali tome se protivi Njemačka.

Isto tako, predlažu i stvaranje nadnacionalnog financijskog regulatornog tijela, koji bi imao ovlasti nad nacionalnim regulatorima. Sličan prijedlog već je dogovoren na zadnjem summitu EU-a, ali će trebati dugo vremena da se to provede u djelo, a neke zemlje, poput primjerice Španjolske, nemaju to vrijeme na raspolaganju.

Je li vrijeme da ECB izvadi tešku artiljeriju?

Kada je u pitanju uloga ECB-a, ekonomisti smatraju kako bi ona trebala postati zajmodavac u krajnjoj nuždi državama koje ispunjavaju proračunske ciljeve. Isto tako, ECB tu ulogu može dodijeliti stalnom kriznom fondu eurozone, ESM-u, i odobriti im bankarsku licencu. ECB se dosad protivio takvim opcijama, iako je jučer njihov dužnosnik Ewald Nowotny kazao kako postoje argumenti za davanje bankarske licence ESM-u kako bi se povećali njegovi kapaciteti, prenosi The Independent.

Očito je i ECB shvatio da je vrijeme za vađenje teške artiljerije, jer je kriza ušla u kritičnu fazu. Sve je izglednije da će Španjolska morati tražiti sveobuhvatni državni bailout, jer njeni troškovi zaduživanja sustavno rastu. Problem je opet i Grčka, koja ne čini dovoljno na polju dogovorenih reformi, pa joj prijeti prestanak isplaćivanja novca dogovorenog sporazumom o bailoutu. Ostvari li se takav scenarij, Grčka bi ubrzo mogla napustiti eurozonu.

Dužnici i vjerovnici se ništa ne mogu dogovoriti

INET napominje kako su europski političari shvatili da se moraju zajedno angažirati na rješenju krize, ali je jaz između dobrostojećih i problematičnih zemalja jednostavno prevelik, zbog čega se ne mogu isposlovati nikakvi konkretni dogovori. Zadnja dva summita nisu išla dovoljno daleko, i sve je ostalo na načelnim sporazumima, što nije umirilo tržište.

"Rješavanje postojeće krize je dobitna kombinacija i za dužnike i za kreditore. Međutim, nedostatak povjerenja između dužnika i vjerovnika sprječava ih da dođu do obostrano prihvatljivog rješenja", stoji u izvješću INET-a. Ekonomisti za početak predlažu donošenje nekih hitnih konkretnih mjera, kako bi se barem privremeno zagasio požar. Osim uzajamnog garantiranja za dugove i veće intervencije ECB-a, to podrazumijeva i inicijativu zemalja s fiskalnim suficitom da povećaju potražnju na teritoriju cijele regije.

Njemačku će više koštati ostanak Grčke u eurozoni, nego njen izlazak

Problem je, naravno, Njemačka, koja se protivi daljnjem dijeljenju dugova. Berlin je ionako već sad najveći financijer kriznih fondova i ne želi se dodatno izlagati riziku. Prema izračunu njemačkog Ifo ekonomskog instituta, Berlin bi manju štetu imao ukoliko Grčka izađe iz eurozone, nego ako tamo ostane.

Oni su izračunali da, ukoliko Grčka bankrotira i napusti monetarnu uniju, Njemačka može očekivati gubitak i do 82 milijarde eura. Ako pak insolventna Grčka ostane u eurozoni, njemačke porezne obveznike to će koštati čak 89 milijardi eura, objavljeno je u Spiegelu. Već duže vremena je jasno kako će ova kriza značiti velike gubitke za sve, sad je samo bitno kako ih u što većoj mjeri minimalizirati.