Foto: Hina

OPCIJA pozivanja Međunarodnog monetarnog fonda u pomoć ponovo je na stolu. Hrvatska vlada mogla bi od MMF-a dobiti kredite pod povoljnim uvjetima, ali cijena takvog "stand by" aranžmana za građane bi mogla ipak biti preskupa.

"Ne treba odbaciti MMF", najavljuje ministar financija Slavko Linić u intervjuu za Globus, predviđajući da nas čeka vrlo teška godina. Ako se u prva četiri mjeseca 2014. ne dogodi rast, imat ćemo velikih problema, tvrdi Linić. U tom slučaju nije isključeno da će se vlada morati odlučiti za opciju MMF-a, koju je do sada žestoko odbijala.

Što bi dolazak MMF-a u Hrvatsku značio za građane i za hrvatsko gospodarstvo koje se i dalje muči pod teretom krize, upitali smo analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića, zagovornika aranžmana s MMF-om, i sindikalista Krešimira Severa, koji se dolasku MMF-a u Hrvatsku žestoko protivi.

Šantić: Rezati se mora

"MMF neće od nas tražiti ništa osim onoga što i sami moramo provesti", tvrdi Šantić, koji smatra da su rezovi na rashodovnoj strani proračuna nužni.

"Početkom godine pokušat ćemo samostalno provesti mjere, već je najavljeno smanjenje mirovine, a spominje se i mogućnost novog rasta stope PDV-a. Ako gospodarstvo na početku godine ne bude raslo željenom dinamikom, ako se proračunski manjak bude proširivao, sredinom godine bi se opet mogla intenzivirati tema dogovora s MMF-om", kaže Šantić.

Suradnja s MMF-om, naglašava Šantić, za sobom povlači nepopularne poteze poput smanjenje mase plaća u javnoj upravi i pritiska da se provede ubrzana privatizacija. No, Šantić vjeruje da izbora nema. Hrvatska se, kaže, nije na vrijeme prilagodila krizi i provela strukturne reforme, kao ni zaokret u fiskalnoj politici.

Jeftini krediti, ali pod koju cijenu?

Deficit će iduće godine biti relativno visok, a na naplatu dospijeva značajan iznos vanjskog duga. U takvim okolnostima Ministarstvu financija neće biti lako namaknuti sredstva za servisiranje svih tekućih obaveza. Aranžman s MMF-om osigurao bi povoljnije zaduživanje na tržištu, kaže Šantić.

"Ulazak u proceduru prekomjernog deficita i eventualni aranžman s MMF-om ubrzali bi nepopularne mjere i provedbu strukturnih reformi. Vidimo da reformski kapaciteti u našem društvu ostaju prilično skromni, a ne postoji puno prostora da se te mjere i reforme i dalje odgađaju. Što god se te mjere duže odgađaju, njihovo će provođenje biti teže", kaže Šantić.

MMF će tražiti otkaze i rezove plaća, mirovine, zdravstva, socijale...

Sindikati su, kaže nam Sever, baš jučer imali sastanak s misijom MMF-a u Hrvatskoj. Nikakva mogućnost "stand by" aranžmana na tom se sastanku nije spominjala. Sever ističe da se sindikati u Hrvatskoj, kao i u čitavoj Europi, žestoko protiv aranžmanu s MMF-om.

"Vlada radi niz pogrešnih poteza i dobro bi joj došao MMF kao pokriće za rezove koje sama ne može raditi. Politika MMF-a je lako predvidiva. Njihove preporuke išle bi u smjeru daljnje rasprodaje državne imovine, rezanja javne potrošnje, što znači mirovina, plaća i materijalnih prava, socijala i troškova za zdravstvo, te restrukturiranja javnog sektora, što za sobom povlači i otpuštanje", kaže Sever.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata naglašava da se politika MMF-a zapravo ne razlikuje pretjerano od politike vlade Zorana Milanovića, koja je samo deklarativno socijaldemokratska.

"MMF je promicatelj neoliberalnog gospodarskog koncepta i zaštitnik interesa krupnog kapitala. Njima je, gdje god dolaze, prvenstveno interes da osiguraju povrat novca koji su dali kroz jeftine kredite. Razvoj zemlje ih ne zanima", kaže Sever.

Zna li Vlada što radi?

Zbog toga će MMF, vjeruje Sever, svoje kredite uvjetovati smanjenjem deficita, iako smo na primjeru Europe naučili da tvrdi nadzor deficita zapravo ne doprinosi izlasku iz krize. "Neke druge zemlje, poput Japana, koje se za deficit nisu toliko brinule, krizu nisu ni osjetile", kaže Sever.

Sever je uvjeren da aktualna Vlada zapravo ne zna što radit. "Oni vode politiku pokušaja i pogrešaka. Zbog toga i jesmo u ovakvoj krizi. Ako bi vlada nastavila s rezovima potrošnje, to bi možda za trenutak obuzdalo deficit, ali ti bi rezovi značili daljnje smanjenje potrošnje i to bi za posljedicu imalo još dublju krizu. Treba naći mjere koje će poticati rast, a jedna od tih mjera je svakako i poticanje potrošnje jer ako nema potrošnje, nema ni proizvodnje", tvrdi Sever.

Uzimajući u obzir ovakvu gospodarsku realnost, Sever vjeruje da bi Vladi MMF mogao poslužiti kao pokriće za rezove za koje ne žele sami preuzeti odgovornost. "Već im polako prolazi polovica mandata i trebaju se brinuti za imidž koji im je važniji od interesa naroda. Pa bi im MMF idealno došao kao izgovor: prisiljeni su uzeti povoljne kredite, ali zauzvrat moraju poduzeti drastične mjere", zaključuje Sever.