Foto: Hina

LJETO koje je na izmaku nezapamćeno je po količini oborina, svjedoče aktualni podaci, ali stručnjaci pozivaju da se na ozbiljnije klimatološke ocjene pričeka još neko vrijeme.

Dugoročnu prognozu kako bi ljeto moglo biti vlažno, snažno je poduprla već 6. lipnja olujna kiša u Dubrovniku, kada je palo oko 85 mm, dok je pet kilometara jugoistočno, na području Kupara, opći dojam pojačala pijavica, a nakon nje jače grmljavinsko nevrijeme s udarima vjetra. Mediji su javili da je taj dan u Opuzenu palo 53 mm kiše, a nešto malo manje u Komiži.

Prema podacima DHMZ-a, u Dubrovniku je 15. lipnja palo 92 mm, a na Komiži u pet uzastopnih dana, od 15. do 19. lipnja, ukupna količina oborine iznosila je 176,5 mm, s time da je u jednom danu palo 84,7 mm! Treba znati da je prosječna količina za cijeli lipanj dvostruko manja od toga jednog dana i iznosi 42 mm!

U Zadru je, prema podacima DHMZ-a, 10. srpnja za 24 sata palo 109,5 mm kiše po četvornome metru, pri čemu samo u jednom satu poslije ponoći 44,7 mm! To je najveća dnevna količina izmjerena tijekom srpnja u povijesti mjerenja, odnosno od 1961., budući je dosadašnja maksimalna oborina od 66,5 mm zabilježena 3. srpnja 1979. godine. Ekstremna količina oborina od 89,1 mm ponovila se u Zadru i zadnjeg dana srpnja.

Isto toliko kiše palo je u Krapini 14. kolovoza, što je u jednoj noći više nego prosječna mjesečna količina.

Krajem srpnja sručio se na Labinštinu, javili su lokalni mediji, pravi prolom oblaka. Istrametova mjerna postaja u Labinu u nešto više od sat vremena zabilježila je čak 72 mm kiše. Dan kasnije na postaji DHMZ-a na Malom Lošinju izmjereno je još više – 93,5 mm kiše.

Malo prije, 23. srpnja, kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom donijeli su velike količine oborina na području Istre i Kvarnera. Na Rabu je palo 63,5 mm, a prema drugim izvorima u Baderni 57 mm, zatim u Tinjanu 46, u Flengima 45 mm, itd.

Prema podacima DHMZ-a u Karlovcu je 5. kolovoza palo 64 mm kiše.

Višestruko premašeni mjesečni prosjeci

Da spomenuti kišni događaji nisu bili uobičajeni ljetni pljuskovi, pokazuju prosječne mjesečne vrijednosti oborina. Prema podacima koje je Hini omogućila klimatologinja Ksenija Cindrić iz Odjela za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju DHMZ-a, te su vrijednosti na pojedinim mjernim postajama višestruko premašene. Primjerice, na postaji Krapina do 28. kolovoza sveukupno je u ovom mjesecu palo 248,8 mm oborina, dok prosječna količina iz razdoblja 1994. do 2013. iznosi 94,3 mm, odnosno dva i pol puta je manja.

U Dubrovniku je tijekom lipnja palo 191 mm, što je trostruko više od prosjeka za taj mjesec.

U Gospiću je u srpnju palo 264,1 mm što je trostruko više od prosjeka za srpanj. I Poreč i Split su u srpnju primili tri i četiri puta veću količinu od prosječne oborine, a u Splitu je još i lipanjska količina bila dvostruko veća od prosjeka za taj mjesec.

Na Malom Lošinju u srpnju je palo 273,7 mm što je sedam puta više od prosjeka za taj mjesec.

U Zadru je u srpnju palo blizu 341,3 mm, što je gotovo deseterostruko više od mjesečnog prosjeka, a približno 40 posto prosječne godišnje količine oborina!

U Zagrebu (Maksimir) u svibnju, lipnju i srpnju padalo je po 145 do 157,8 mm mjesečno, što je uz novih 115 mm u kolovozu, ukupno u četveromjesečnom nizu oko 565 mm, a to je oko dvije trećine godišnjeg prosjeka!

Do kraja srpnja Bjelovar, Sisak i Varaždin su gotovo dosegnuli prosječne godišnje kvote oborina za te gradove.

Osijek je u srpnju i lipnju zadržao višegodišnji prosjek, ali zbog ranijih kiša tijekom ove godine, u dosadašnjem dijelu godine ima "višak" oborina.

Slavonski Brod u lipnju i srpnju imao je nešto ispod prosjeka oborina.

Međutim, gornji podaci o oborinama nisu najveći u povijesti mjerenja. Prema podacima DHMZ-a, najveća 24-satna količina oborina zabilježena je u Zadru 11. rujna 1986. godine i iznosila je 352,2 mm. Potom slijedi Rijeka, 19. listopada 1998. s 200 mm i 15. rujna 1967. s 189,2 mm, te Dubrovnik, 23. studenoga. 2010. s 161,4 mm oborine. Svi maksimumi zabilježeni su u tijekom jeseni, meteorološki ili kalendarski.

Hrvatska karta oborine

Prema službenim podacima, srednja godišnja količina oborina u Hrvatskoj kreće od 311 mm na Palagruži i drugim vanjskim otocima južnog Jadrana, do 3728 mm u Lividragi u Gorskom kotaru.

Najveće godišnje količine oborina u Hrvatskoj primaju Gorski kotar, Velebit i sjeveroistočni obronci Konavoskog polja, od tri tisuće do preko tri i pol tisuće mm.

Na otocima i obali srednje i sjeverne Dalmacije te na zapadnoj obali Istre može se očekivati oko 800-900 mm oborina na godinu.

U Istri najviše padne na obroncima Učke, od 2000 do 2500 mm, kao i na sjevernom dijelu Biokova.

Gorski kotar se nalazi u neposrednoj blizini sjevernog Jadrana i Đenovskog zaljeva, područja nastajanja ciklona koje daje obilne oborine. Pored toga, radi se o visokim planinama koje se pružaju uz more, pa se količina oborine naglo povećava s nadmorskom visinom. Pored Lividrage najveće oborine zabilježene su u Žilavim Dolcima, 3522 mm, na Risnjaku 3449 mm i na Snježniku 3302 mm.

Konavosko polje leži u podnožju crnogorskih planina u kojima su zabilježene najveće količine oborine u Europi, od oko pet tisuća mm. Prema literaturi, na mjernoj postaji Crkvice na Orjenu 1937. apsolutni godišnji maksimum iznosio je 8063 mm oborina.