PRVI presjek cjelokupnoga stvaralaštva jednoga od najznačajnijih hrvatskih slikara druge polovice 20. stoljeća Julija Knifera donosi izložba "Bez kompromisa", otvorena večeras ispred Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) spuštanjem umjetnikova velikoga platna "Arbeitsprocess" nastaloga u Tuebingenu 1975. godine.

 

Tako su brojni okupljeni mogli svjedočiti rijetku događaju na kojemu je, sa sjeverne strane MSU-a i u ulici koja nosi ime Julija Knifera, spušteno umjetnikovo platno i tako mu iskazano poštovanje i zbog osobine koje su ga resile - odgovornosti, mukotrpna rada i potpune predanosti umjetnosti, istaknula je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić. Zahvalila je brojnim suradnicima koji su radili na pripremi izložbe, a posebice umjetnikovoj supruzi Nadi i kćeri Ani, nazočnima na otvorenju, što su tako brižno skrbile o umjetnikovu djelu i dokumentaciji.

 

Izložba je otvorena u godini dviju obljetnica - 90. obljetnice Kniferova rođenja i deset godina od njegove smrti te na jednome mjestu predstavlja radove na kojima je umjetnik varirao svoj prepoznatljiv motiv još od šezdesetih godina prošlog stoljeća - meandar, izveden u bezbroj varijanti i u različitim tehnikama - od olovke do ulja na platnu, kolaža i murala.

 

Julije Knifer je u svakom slučaju umjetnik koji je svoj život poistovjetio s umjetnošću, rekla je kustosica izložbe Radmila Iva Janković koja je pak, u uvodnim digresijama uz izložbu navela i umjetnikove riječi iz njegovih "Zapisa" (1976./1977.) - "To što ja radim nije dekoracija, ukras ili estetika. Za mene je to niz činjenica koje čine meandar, ili niz meandara koji su na kraju ipak samo jedan meandar".

 

I dok je, kako navodi Janković u uvodnim digresijama, Knifer početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća donio beskompromisnu odluku o doživotnom slikanju meandra koju je odmah objavio svojim kolegama "gorgonašima", tom je obliku porekao filozofsku, pikturalnu i dekorativnu narav, svodeći ga tek na vizualnu činjenicu. Ipak, usprkos tome, od trenutka kada se pojavio, meandar postaje znak kojemu tumači Kniferova djela ne prestaju pripisivati upravo suprotno - simbolička, pa i filozofska tumačenja.

 

Na otvorenju je pak, pokušavajući odgovoriti na pitanje što je doista meandar, Janković istaknula da je možda najbolji odgovor na to pitanje pronašla u nedavnom intervjuu umjetnikove kćeri Ane, koja je posvjedočila da je kao dijete pitala svoga oca što je to meandar, a on joj je odgovorio da je meandar život.

 

Nazočne je pozdravio i Tedi Lušetić, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika, rekavši da je večerašnje otvorenje prvorazredni kulturni događaj koji Zagreb upisuje na kulturnu kartu Europe.

 

Izložbu je otvorio Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice kulture, istaknuvši kako smo večeras "primili na pleća jedno umjetničko nasljeđe koje je, kao i njegov autor, doista bez kompromisa". Danas kada je kompromis čest, dodao je, treba se prisjetiti teška vremena u kojemu je radio Knifer i golema truda koji je kao osoba uložio u ono što je radio.

 

Na izložbi su predstavljena ključna djela iz fundusa MSU-a, ali i mnoga djela posuđena iz privatnih i javnih kolekcija, među ostalim, pariškoga Centra Georges Pompidou, ženevskoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti MAMCO i newyorške MoMA-e.

 

Izložba će biti otvorena do 6. prosinca.