Foto: Hina

SUĐENJE bivšim dužnosnicima jugoslavenske tajne službe Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću pred višim zemaljskim sudom u Münchenu pod optužbom za suučesništvo u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983., nastavlja se u ponedjeljak saslušanjem svjedoka, među kojima će biti i Krunoslav Prates, već osuđen na doživotnu kaznu zatvora za ulogu u ubojstvu Đurekovića.

U ponedjeljak bi se trebalo nastaviti svjedočenje prvog svjedoka Andresa (Hrvoja) Jelića, sina dugogodišnjeg vođe organizacije Hrvatski narodni odbor (HNO) Ivana Jelića i nećaka osnivača HNO-a Branimira Jelića.

Jelić je već svjedočio ovoga tjedna, a u ponedjeljak bi još jednom trebao odgovarati na pitanja obrane i državnog odvjetništva.

Za ponedjeljak najavljena svjedokinja, udovica Stjepana Đurekovića i sutužiteljica u procesu Gizela Đureković, neće dati iskaz jer iz zdravstvenih razloga ne može putovati u München.

Jedan od nekadašnjih direktora Ine i potom hrvatski emigrant Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. u Wolfratshausenu pored Münchena u garaži koja mu je služila kao tiskara.

Prates na klupi za svjedoke

Suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću započelo je 17. listopada čitanjem optužnica u kojima se optuženima predbacuje davanje naloga te planiranje i logistička organizacija Đurekovićeva ubojstva. U optužnici se također tvrdi kako je glavni nalogodavac ovog ubojstva bio nekadašnji komunistički čelnik Mika Špiljak koji je strahovao da bi Đureković, koji je do odlaska u emigraciju obnašao mjesto direktora marketinga naftne kompanije Ina, mogao svjedočiti o financijskoj pronevjeri u ovoj kompaniji u koju je navodno bio umiješan i Špiljkov sin Vanja.

Tijekom tjedna pred sudom bi se trebao kao svjedok pojaviti i Krunoslav Prates, koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništva u ubojstvu Đurekovića.

Već tijekom tadašnjeg suđenja, koje se zbog, kako je to tada priopćio viši zemaljski sud u Münchenu, odugovlačilo dvije godine zbog nesuradnje pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, spominjalo se ime Perkovića i Mustača koji su se navodili kao naručitelji tog ubojstva.

Prates je na kraju osuđen zbog suučesništva u ubojstvu, a ne pomaganja u ubojstvu kako je prvobitno stajalo u optužnici.

Presuda Pratesu se najvećim dijelom zasnivala na svjedočenjima glavnih svjedoka optužbe Vinka Sindičića i Bože Vukušića, kao i na opširnim analizama jugoslavenskog političkog sustava i funkcioniranja službe sigurnosti. Ova dva svjedoka se spominju i kao mogući svjedoci u predstojećem procesu protiv Perkovića i Mustača.

Nakon čitanja optužnice optuženi Mustač i Perković su najavili kako se zasad neće očitovati o događajima i osobama koji se spominju u optužnici.

Zdravku Mustaču se predbacuje da je suoptuženom Perkoviću "u Zagrebu ili negdje drugdje" i to prije 28. srpnja 1983., dakle prije ubojstva Đurekovića, kao nadređeni dao nalog za planiranje ubojstva hrvatskog emigranta Đurekovića.

Perkoviću se predbacuje da je "u Luxembourgu i na drugim mjestima" zasad nepoznatim počiniteljima svjesno pomogao u počinjenju kaznenog djela ubojstva. Perkoviću se između ostalog predbacuje i da je nepoznatom počinitelju predao ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen.

Dosadašnji tijek suđenja

Suđenje je prvog dana obilježio kratki incident kada je Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo pokušao od državnog odvjetništva zatražiti očitovanje o eventualnom utjecaju Njemačke obavještajne službe (BND) na neke svjedoke i o ulozi BND-a u terorističkim aktivnostima u Jugoslaviji.

U utorak je svjedočila Herta Stossberger, Đurekovićeva prijateljica koja je na dan ubojstva s njim trebala ići na izlet i koja tvrdi da je on bio svjestan da mu je život ugrožen.

"Đureković je najviše strahovao da ga ne otmu i ne odvedu natrag u Jugoslaviju", rekla je Stossberger koja je ubijenog upoznala dok je bio menadžer u Ini.

Prije toga, u ponedjeljak, iskaz su dali policajci koji su izvršili uviđaj na mjestu zločina.

Sudac Manfred Dauster tijekom suđenja požalio se da hrvatske vlasti ne obrađuju pozive svjedocima i dodao da sud "poduzima potrebne mjere" kako bi se svjedoci pojavili pred sudom u Münchenu.

Dauster je prvi put nagovijestio da bi se proces, koji bi trebao trajati do kraja travnja sljedeće godine, mogao oduljiti do jeseni 2015.

Hrvatsko ministarstvo pravosuđa na to je odgovorilo da je iz Njemačke primilo tek četiri zahtjeva za uručenje poziva, od kojih je jednom udovoljeno, dok za ostale očekuju odgovore nadležnih općinskih sudova.

Odvjetnik obitelji ubijenog emigranta Stjepana Đurekovića, Siniša Pavlović, izjavio je da je arhiv nekadašnjeg 'partijskog komiteta' očigledno pročišćen i cenzuriran jer ne sadrži bitne dokumente od interesa za suđenje dvojici nekadašnjih čelnika Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, unatoč indicijama da bi takvi dokumenti morali postojati. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ranije je odvjetnicima angažiranim na "slučaju Perković" dopustio uvid u arhiv nekadašnjeg Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) koji nose oznaku tajnosti.

Njemačko državno odvjetništvo objavilo je 17. lipnja da je protiv Josipa Perkovića podiglo optužnicu kojom ga terete za "planiranje i pripreme" ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Münchena. Optužnica protiv Mustača podignuta je 12. kolovoza zbog sumnje da je pomagao u ubojstvu Đurekovića. U optužnici se navodi da je Mustač od 1982. do 1985. obnašao funkciju voditelja bivše jugoslavenske tajne službe Udbe te mu se predbacuje da je kao nadležna osoba Josipu Perkoviću, protiv kojeg je također krajem svibnja ove godine podignuta optužnica, dao nalog za planiranje i pripremu Đurekovićeva ubojstva. Viši zemaljski sud u Münchenu donio je 9. rujna odluku o spajanju procesa protiv Mustača i Perkovića. Sud u Münchenu istodobno je dopustio sudjelovanje Đurekovićeve udovice kao sutužiteljice.

Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj, čime je završena sedmomjesečna pravno-politička zavrzlama koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg komunističkog režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga i pitanja zastare.

Mustač je Njemačkoj izručen 17. travnja, nakon što je dva dana ranije Vrhovni sud odbio žalbe na odluku o izručenju.