Foto: FAH, Index

RAZNI odvjetnički uredi iz proračuna Grada Zagreba u 2013. godini dobili su 8.299.915,77 kuna. Do 12. studenog ove godine odvjetničkim je uredima Grad Zagreb isplatio 8.597.569,38 kuna.

Za troškove zastupanja iz gradskog je proračuna u nešto manje od dvije godine dakle izdvojeno 16.897.485,15 kuna. Među odvjetničkim uredima s kojima je Grad Zagreb poslovao u 2013. i 2014. godini je i ured Hanžeković i partneri u vlasništvu Marijana Hanžekovića, odvjetnika zahvaljujući čijoj je jamčevini Milan Bandić izašao iz Remetinca.

No, iz Grada Zagreba ne žele otkriti koliko je novca u 2013. i 2014. godini od njih naplatio Hanžekovićev ured. Tvrde da se radi o poslovnoj tajni. Iz Službe za informiranje Grada Zagreba potvrdili su nam tek da je Grad u 2013. godini potpisao ugovore o zastupanju s 40 odvjetnika i odvjetničkih ureda, a u 2014. s 15 odvjetnika i odvjetničkih ureda, te da su i u 2013. i 2014. poslovali s Hanžekovićevim uredom.

"Člankom 7. Ugovora o zastupanju Grada Zagreba određeno je da odredbe Ugovora, kao i sve informacije, dokumentacija, korespondencija i slično čine poslovnu tajnu te bi javnim iznošenjem podataka iz ugovora, ugovorna strana Grad Zagreb kršila odredbe Ugovora. Sam Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 15. propisuje da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna", stoji u odgovoru na upit kojeg smo dobili od gradske Službe za informiranje.

Sami odlučili koje će odvjetnike zvati

Iz Grada Zagreba tvrde da su svi ugovori s odvjetničkim uredima potpisani u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Ali ne u redovnom postupku. Pravne usluge, naime, spadaju u kategoriju na koju se odnosi famozni dodatak II. B Zakona o javnoj nabavi, čime se praktički omogućava naručitelju da odluči kome će dati posao.

U ovom slučaju to znači da su iz Grada Zagreba, prema odredbama članka 44. Zakona o javnoj nabavi, sami odlučili koje će odvjetnike i odvjetničke urede pozvati na javno nadmetanje, pri čemu pozive moraju dobiti najmanje tri različita gospodarska subjekta.

"Prilikom zaključivanja Ugovora o zastupanju i ustupu predmeta vodi se računa o vrsti predmeta u kojima se pokazuje potreba za zastupanjem, kapacitetom odvjetnika/odvjetničkog ureda/ odvjetničkog društva, ugledu, iskustvu, stručnosti i uslužnosti odvjetnika kao i dosadašnjem iskustvu u suradnji s istima (prije svega poštivanje i uredno izvršavanje svih obveza preuzetih sklopljenim ugovorom o zastupanju). Temeljem gore navedenih kriterija odvjetničko društvo Hanžeković & partneri angažirano je u predmetima građanskopravne prirode", tvrde iz Grada Zagreba.

Hanžeković zarađuje i od Grada i od Holdinga

Iz svega navedenog evidentno je da je Bandić kao gradonačelnik Zagreba mogao utjecati na odabir odvjetničkih društava koja će zastupati Grad Zagreb, a među kojima je i ured njegovog odvjetnika Hanžekovića. Osim Grada Zagreba Hanžekovićev ured, kao što je Index već pisao, zastupa i Zagrebački holding. Za zagrebačku Čistoću i Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) Hanžekovićev ured trenutno vodi oko 32 tisuće ovršnih predmeta, što znači da će samo od poslova s Holdingom ove godine uprihodovati oko 20 milijuna kuna.

Podsjećamo, Bandić je nakon što je priveden zbog optužbi za gospodarski kriminal u svoj odvjetnički tim uključio i Marijana Hanžekovića. Radilo se o neobičnoj odluci, s obzirom da je Hanžeković specijaliziran za građansko pravo, a Bandiću je sada potreban ekspert za kaznene postupke.

Kada je sud odlučio da Bandić može na slobodu uz jamčevinu od 15 milijuna kuna, Hanžeković je otišao u banku i podigao kredit kako bi svog klijenta izvukao iz Remetinca. Malo koji odvjetnik bi tako nešto napravio za svog klijenta, a pravni stručnjaci dvoje i je li Hanžeković uopće smio tako postupiti. No, za Hrvatsku odvjetničku komoru u ovom Hanžekovićevom postupku ništa nije sporno.

Aktiviralo se, međutim, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa. Dalija Orešković, predsjednica ovog Povjerenstva, potvrdila je da će se provesti istraga kako bi se utvrdilo je li Bandić u sukobu interesa zbog jamčevine koju mu je platio Hanžeković. Pitanje sukoba interesa otvorio je Peđa Grbin, SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik Odbora za Ustav. Grbin je podsjetio da dužnosnici prema zakonu ne smiju primati darove u vrijednosti većoj od 500 kuna. Grbin se pritom poziva i na europsku pravnu stečevinu.