Foto: Hina, Montaža: Index

NAKON što je Vlada podbacila po pitanju preporuka Europske komisije u rujnu, predloženih kako bi se posrnula ekonomija zemlje pomakla s mrtve točke, Hrvatskoj se bliži opasan rok, ožujak 2015. godine, kada Europska komisija objavljuje dubinski pregled stanja u zemlji (In-depth review - IDR).

U tom će se dokumentu, pomoću niza pokazatelja, odrediti ima li Hrvatska (i dalje) značajnih problema po pitanju makroekonomske stabilnosti.

S obzirom na to da je Mehanizam za uzbunu Komisije (Alert mechanism report) u studenome ove godine pokazao kako Hrvatska ima značajne probleme (tako smo npr. 3. među svim članicama Unije po pitanju nezaposlenosti, a 12. po pitanju javnoga duga), u ožujku 2015. godine Komisija će izdati detaljno dubinsko izvješće koje će imati ogroman utjecaj na nastavak europskoga puta Hrvatske, koja svoju gospodarsko-razvojnu budućnost vidi gotovo isključivo kroz prizmu europskih fondova.

U ekskluzivnom klubu nestabilnih

Hrvatska je, podbacivši u nizu makroekonomskih kategorija, upala u društvo sa Slovenijom i Italijom, te tako te tri zemlje spadaju u skupinu onih država članica Europske unije koje pokazuju pretjerane makroekonomske nestabilnosti (excessive imbalance).

Ukoliko Hrvatska ne sprovede mjere koje bi učinkovito odgovorile na brojne probleme koje ističe Komisija, u ožujku će se, po objavljivanju IDR-a, a ukoliko on (ponovo) bude poražavajući, najvjerojatnije pokrenuti korektivne mjere.

Korektivne mjere već su trebale biti pokrenute, no Komisija je u dva navrata pokazala razumijevanje za poziciju i argumente hrvatske strane, koji su se dobrim dijelom bazirali na uskliku "nismo imali dovoljno vremena".

Zaleđivanje europskih fondova

Međutim, izgleda kako se strpljenju europskih čelnika polako nazire kraj.

Ukoliko Komisija, u slučaju da se u ožujku aktiviraju korektivne mjere, do siječnja 2016. godine ne vidi rezolutne reforme i vidljive rezultate po svim linijama preporuka, izgledno je da Hrvatskoj u potpunosti bude blokiran pristup sredstvima iz europskih fondova za ugovaranje novih projekata (već ugovoreni projekti nastavit će se financirati).

"Komisija se neće zadovoljiti djelomičnim uspjehom. Neće se zadovoljiti ničime što nije potpuno ispunjenje preporuka. U suprotnome, zatvara se špina europskoga novca", saznaje Index od izvora bliskog Komisiji.

Na upit o šansama Vlade da uspije u ostvarivanju ciljeva koji proizlaze iz preporuka, izvor je komentirao kako su "šanse jako male", da će do "korektivnih mjera skoro sigurno doći", a da je "scenarij blokiranja pristupa europskim sredstvima u 2016. itekako moguć".

Podsjetimo, jedina zemlja kojoj su dosad bile uvedene korektivne mjere bila je Mađarska.

Muke po metodologiji

Odgovarajući na upit o uspjesima aktualne Vlade, izvor blizak Komisiji istaknuo je kako je uspjeh u izvozu, koji Vlada već neko vrijeme ističe kao krunski dragulj svoje politike, u biti mazanje očiju.

"Najvjerojatnije se radi samo o promjeni metodologije, ne i o pravom uspjehu", komentirao je.

Usto, istaknuo je i kako Komisija već duže vrijeme ima velikih problema s hrvatskom metodologijom prezentiranja i obrade podataka.

"Hrvatska uporno odbija koristiti metodologiju koja je standard u Europskoj uniji. Ne znam radi li se to namjerno, ali zbog toga nije moguće usporediti podatke koji dolaze iz Hrvatske s onima drugih zemalja članica. Također, ta hrvatska praksa onemogućuje Europi uvid o ono što se zbilja događa kod fiskalnih projekata u zemlji", istaknuo je.